Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će SAD sledeće nedelje gađati iranske elektrane i mostove ukoliko se Teheran ne vrati za pregovarački sto.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će sledeće nedelje napasti iranske mostove i elektrane ako se Teheran ne vrati pregovorima. Tramp je to rekao u intervjuu za Foks njuz, emitovanom dok su SAD i Iran razmjenjivali napade četvrti dan zaredom.
Američki predsjednik je prethodno odustao od plana da uvede carinu od 20 odsto na sav teretni saobraćaj kroz Ormuski moreuz, ali je istovremeno ponovo uveo pomorsku blokadu iranskih luka.
"Sledeće nedelje će im biti veoma loše. Dići ćemo u vazduh sve njihove elektrane. Dići ćemo u vazduh sve njihove mostove ako ne sjednu za pregovarački sto i ne počnu da pregovaraju", rekao je Tramp, ponavljajući ranije pretnje koje su u to vrijeme osudili zvaničnici Ujedinjenih nacija.
Zabrana napada na objekte od vitalnog značaja za civile
Nakon što je Tramp u aprilu zaprijetio da će bombardovati civilnu infrastrukturu u Iranu, uključujući mostove i elektrane oglasio se komesar UN za ljudska prava.
"Prema međunarodnom pravu, namjerni napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju ratni zločin", rekao je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk
Ženevske konvencije iz 1949. godine, koje regulišu humanitarno pravo u ratu, zabranjuju napade na objekte koji se smatraju vitalnim za civilno stanovništvo.
"Ciljeve za energiju ću ostaviti za kraj, ali na kraju ćemo ih ostvariti", rekao je Tramp.
Dodao je da su američki pregovarači juče preneli poruku iranskoj strani: „Bolje da postignete dogovor ili vam neće ostati ništa“.
Odustao od optužbe za prolaz kroz Ormuz
Eskalacija ratne retorike došla je nakon što je Tramp najavio da će zamijeniti taksu od 20 odsto kojom je ranije prijetio za prolaz kroz Ormuski moreuz "ogromnim" trgovinskim i investicionim sporazumima sa zemljama Zaliva. On je to objavio samo nekoliko sati prije nego što su SAD ponovo uvele blokadu iranskih luka.
Obnovljeni napadi između SAD i Irana doveli su do vrtoglavog rasta cijena nafte, dok je tankerski saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo potpuno obustavljen.
Centralna komanda SAD (Centcom) saopštila je kasno sinoć da su njene snage "pokrenule dodatni talas udara protiv Irana kako bi nastavile da smanjuju iranske kapacitete koji se koriste za napad na komercijalno brodarstvo" na ključnoj morskoj ruti.
Američki admiral Bred Kuper je u saopštenju izjavio da je Iran "namerno ciljao civile" u regionu napadima na sedam trgovačkih brodova, pri čemu je "skoro desetak civilnih članova posade poginulo, nestalo ili povrijeđeno".
Iran: Ciljali smo američke vojne objekte u Bahreinu i Jordanu
Ujedinjeni Arapski Emirati su u ponedeljak uveče objavili da su iranske krstareće rakete pogodile dva njihova tankera, ubivši jednog indijskog člana posade i ranivši osam drugih, od kojih četvoro teško.
Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) kasnije je potvrdio napade u objavi na Telegramu, navodeći da su dva tankera ignorisala upozorenja, isključila navigacione sisteme i pokušala da prođu miniranom rutom.
U ranim jutarnjim satima u srijedu, kuvajtska vojska je objavila da je presrela iranske dronove, dok je Bahrein aktivirao sirene za vazdušnu opasnost.
"Kuvajtska protivvazdušna odbrana trenutno odbija napade neprijateljskih dronova nakon podmukle agresije Irana", saopštila je kuvajtska vojska. Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina pozvalo je građane i stanovnike da ostanu mirni i da se upute na najbliže bezbjedno mjesto.
Teheran je objavio da je ciljao američke vojne objekte u Bahreinu i Jordanu, nakon što je ranije pogodio dva tankera koja pripadaju Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Strateški značaj Ormuskog moreuza
Kontinuirani napadi dodatno su naglasili strateški značaj Ormuskog moreuza. Iran optužuje Sjedinjene Države za miješanje u upravljanje plovnim putem, dok istovremeno kontrola moreuza omogućava Teheranu da prijeti globalnoj ekonomiji.
Tramp je u ponedeljak izjavio da su SAD sada "čuvari" Ormuskog moreuza i najavio uvođenje takse od 20 odsto na sav teret koji prolazi kroz plovni put kako bi se finansirala njegova zaštita. Dalje podižući tenzije, rekao je i da će SAD ponovo uvesti pomorsku blokadu Irana kako bi dodatno povećale pritisak na već oslabljenu iransku ekonomiju. Međutim, kasnije je promijenio mišljenje.
"Odlučio sam da zamijenim naknadu od 20 procenata kako bih nadoknadio Sjedinjenim Državama troškove trgovinskih i investicionih sporazuma koje će razne države Persijskog zaliva sklopiti sa Sjedinjenim Državama", napisao je na Truth Social-u.
"Ove investicije će biti ogromne, ali istovremeno će biti izuzetno dobre za njih i njihovu budućnost", dodao je, ne navodeći dalje detalje. Takođe je rekao da je moreuz "otvoren za sve brodove osim za Iran“ i da „nafta teče više nego ikad prije zahvaljujući nevjerovatnoj moći američke vojske".
Kasnije, nakon razgovora u Vašingtonu sa novim iračkim premijerom Alijem el Zaidijem, istakao je:
"Ne sviđa mi se ideja o naplaćivanju naknade, ali nije fer da štitimo ovaj moreuz za cio svijet", dodao je.
SAD su prvi put u aprilu uvele pomorsku blokadu Irana
Dodao je da je odustao od prvobitnog plana nakon brojnih poziva lidera zemalja Zaliva. Kao odgovor na Trampovu objavu, Iran je saopštio da će zadržati kontrolu nad Ormuskim moreuzom.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi rekao je, prema AFP-u, da je Trampova odluka da ponovo uvede blokadu "na neki način poništila" prethodno dogovoreno primirje.
"Ako Amerika misli da ćemo se zbog povećanih mjera protiv nas, vojnih akcija i ekonomske blokade vratiti pregovorima, pogrešno je", rekao je Garibabadi.
SAD su prvo uvele pomorsku blokadu svih iranskih luka u aprilu kako bi izvršile pritisak na Teheran. Oko pet nedelja kasnije, američka vojska je objavila da je preusmjerila 100 trgovačkih brodova i onesposobila četiri plovila kao rezultat blokade.
Blokada je ukinuta u junu kao dio sporazuma između dvije zemlje, poznatog kao memorandum o razumijevanju, čiji je cilj okončanje sukoba, ali je spor oko Ormuskog moreuza od tada postao glavna tačka spora.
Podaci o pomorskom saobraćaju pokazuju da je saobraćaj kroz Ormuski moreuz pao na najniži nivo u poslednja dva mjeseca, dok je referentna cijena nafte marke Brent u međuvremenu značajno porasla.