Švajcarska pred presudnim glasanjem: Predlog o ograničenju broja stanovnika izazvao oštre podjele

Građani Švajcarske danas izlaze na referendum na kojem će odlučiti da li broj stanovnika te zemlje treba da bude ograničen na 10 miliona do 2050. godine. Pristalice tvrde da je cilj zaštita kvaliteta života i javnih resursa, dok protivnici upozoravaju da bi takva odluka mogla izazvati ozbiljne ekonomske probleme i ugroziti odnose sa Evropskom unijom.

Može li država da ograniči broj stanovnika?

Može li jedna država zakonom odrediti maksimalan broj stanovnika? Upravo o tome danas odlučuju građani Švajcarske na referendumu koji bi mogao odrediti budući pravac razvoja zemlje.

Prijedlog podržava desničarska Narodna partija Švajcarske (Swiss People's Party), koja ga predstavlja kao „inicijativu za održivost“, uz obrazloženje da bi ograničavanje rasta stanovništva smanjilo pritisak na tržište nekretnina, javne usluge i životnu sredinu.

S druge strane, švajcarska vlada, najveće političke stranke, poslovna zajednica i sindikati nazivaju ga „inicijativom haosa“, upozoravajući da bi mogao izazvati ozbiljne posljedice po privredu i međunarodni položaj zemlje.

Broj stanovnika Švajcarske porastao je sa 7,3 miliona 2002. godine na današnjih 9,1 milion. Oko 27 odsto stanovništva čine strani državljani.

Mnogi građani izražavaju zabrinutost zbog prepunih vozova, visokih cijena stanova i rastućih troškova zdravstvene zaštite.

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, referendum bi mogao biti izuzetno neizvjestan. Oko 52 odsto ispitanika trenutno se protivi prijedlogu, dok ga 45 odsto podržava, a značajan broj birača još nije donio konačnu odluku.

Imigracija u centru rasprave

Jedan od najglasnijih zagovornika inicijative je Nils Fišter, poslanik Narodne partije Švajcarske u parlamentu kantona Bern.

„Izgubili smo kontrolu. Nekontrolisana imigracija dovodi do toga da Švajcarska više nije Švajcarska“, rekao je Fišter.

Prema njegovim riječima, problemi poput nestašice stanova, saobraćajnih gužvi, opterećenih škola i socijalnih službi direktno su povezani sa rastom broja doseljenika.

Sa tim se ne slaže Helin Dženis, odbornica Socijaldemokratske partije u gradskom vijeću Berna.

„Nijesu migranti ti koji određuju visinu kirija. Nijesu migranti ti koji povećavaju premije zdravstvenog osiguranja. Nijesu migranti ni oni koji donose političke odluke o stanovanju, infrastrukturi ili socijalnim ulaganjima“, poručila je Dženis.

Ona smatra da posmatranje svih problema kroz prizmu migracija ne vodi rješenjima.

„Posmatranje problema kroz prizmu migracija ne vodi rješenjima, već podjelama“, dodala je.

Kako bi funkcionisalo ograničenje?

Prijedlog predviđa da broj stanovnika Švajcarske ne smije preći 10 miliona prije 2050. godine.

Vlada bi bila obavezna da preduzme mjere čim broj stanovnika dostigne 9,5 miliona.

Među mogućim koracima pominju se ograničavanje broja odobrenih azila, kao i ukidanje prava na spajanje porodica za strane radnike.

U slučaju da broj stanovnika dostigne granicu od 10 miliona, Švajcarska bi morala raskinuti međunarodne sporazume koji nijesu u skladu sa tim ciljem, uključujući i sporazum sa Evropskom unijom o slobodnom kretanju ljudi.

Privreda upozorava na posljedice

Poslovna zajednica upozorava da bi usvajanje inicijative moglo ugroziti odnose sa Evropskom unijom, koja je najvažniji trgovinski partner Švajcarske.

Glavni ekonomista poslovnog udruženja Economiesuisse Rudolf Minš ocijenio je da bi zemlja mogla da se suoči sa ozbiljnim izazovima.

„Švajcarska bi mogla da se suoči sa problemima u odnosima sa Evropskom unijom“, rekao je Minš.

On je podsjetio da je EU daleko najvažniji trgovinski partner zemlje.

„U našem je interesu da imamo stabilne i jasne odnose sa našim glavnim trgovinskim partnerom“, dodao je.

Privrednici upozoravaju i na mogući nedostatak radne snage. Polovina zaposlenih u hotelima su stranci, dok su bolnice i domovi za stare u velikoj mjeri zavisni od radnika iz inostranstva.

Protivnici inicijative ističu da je oko 20 odsto stanovništva starije od 65 godina i da su zemlji potrebni mladi radnici kako bi održala penzioni i zdravstveni sistem.

Strah od izolacije

Poslanik socijaldemokrata Jon Pult smatra da bi najveća posljedica usvajanja inicijative mogla biti međunarodna izolacija zemlje.

„Najviše me plaši mogućnost da ostanemo sami u ovom nestabilnom i opasnom svijetu“, rekao je Pult.

On upozorava da bi ugrožavanje sporazuma sa Evropskom unijom moglo dovesti do gubitka političke podrške Brisela u trenutku kada Evropa prolazi kroz period velikih bezbjednosnih i ekonomskih izazova.

Fišter odbacuje takva upozorenja.

„Siguran sam da Evropska unija neće dozvoliti da se to dogodi“, rekao je on.

Referendum koji može promijeniti budućnost zemlje

Pristalice inicijative tvrde da je njen cilj očuvanje kvaliteta života i zaštita švajcarskog načina života.

„Svako ko voli Švajcarsku, bez obzira na to da li ima migrantsko porijeklo ili ne, želi da ona ostane bezbjedna, prosperitetna i prijatna za život. Upravo o tome je ova inicijativa“, poručio je Fišter.

Njegova protivnica Helin Dženis smatra da je pravi odgovor u većim ulaganjima u stanovanje, infrastrukturu i javne usluge.

„Ključno pitanje nije kako da isključimo ljude, već kako da obezbijedimo dovoljno pristupačnih stanova, dobre uslove rada i snažne javne službe“, rekla je ona.

„Zato sam uvjerena da bi ova inicijativa Švajcarskoj donijela više štete nego koristi“, zaključila je Dženis.