Državna duma usvojila je zakon kojim bi ruska vojska mogla da interveniše radi zaštite ruskih državljana uhapšenih ili procesuiranih u inostranstvu, posebno pred međunarodnim sudovima koje Moskva ne priznaje.
Državna duma, donji dom ruskog parlamenta, usvojila je u srijedu predlog zakona koji podržava vlada, a koji omogućava korišćenje vojske za zaštitu građana u slučajevima hapšenja, krivičnog gonjenja ili drugih pravnih postupaka koje pokrenu strani sudovi.
Rezultati glasanja objavljeni su na internet stranici parlamenta, pri čemu je 381 poslanik, odnosno 84,7 odsto, glasao „za“, dok niko nije bio protiv niti uzdržan. Ukoliko zakon potpiše Vladimir Putin, stupiće na snagu deset dana nakon zvanične objave.
Drugim riječima, ruska vojska bi, ukoliko Putin potvrdi zakon, mogla dobiti ovlašćenja da spašava ruske državljane iz stranih zatvora, posebno ako ih gone međunarodni sudovi koje Moskva ne priznaje, poput Međunarodni krivični sud.
Iako scenario u kojem bi ruski komandosi upali u neku evropsku državu i dalje djeluje kao naučna fantastika, Rusija već godinama koristi druge mehanizme pritiska.
Umjesto direktnih vojnih akcija, Moskva se, prema tvrdnjama zapadnih medija, oslanja na taktiku državnog uzimanja talaca. U situacijama kada u SAD-u ili Evropi bude uhapšen važan ruski špijun ili haker, ruske službe poput FSB-a ili GRU-a često privode zapadne državljane u Rusiji ili trećim državama, pod optužbama za špijunažu.
Kao jedan od najpoznatijih primjera navodi se slučaj bivšeg američkog marinca Trevor Rid i ruskog pilota Konstantin Jarošenko. Nakon što su SAD uhapsile Jarošenka zbog optužbi za trgovinu drogom, Rusija je 2019. godine uhapsila Rida zbog navodnog napada na policajca i osudila ga na devet godina zatvora. Slučaj je okončan 2022. godine razmjenom zatvorenika između Moskve i Vašingtona.