SAD i Iran razmatraju privremeni sporazum o zaustavljanju rata, dok su ključna pitanja i dalje neriješena.
Sjedinjene Američke Države i Iran približavaju se privremenom sporazumu o zaustavljanju rata, rekli su izvori i zvaničnici u četvrtak, dok Teheran razmatra predlog koji bi obustavio sukob, ali bi ostavio nerešena najspornija pitanja.
Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da Teheran još nije donio konačnu odluku o planu koji je trenutno na stolu. Prema navodima izvora, predlog se zasniva na kratkoročnom memorandumu, a ne na sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, što pokazuje koliko su razlike između dvije strane i dalje duboke.
"Naš prioritet je da oni objave trajni kraj rata, a o ostalim pitanjima može da se razgovara kada se vrate direktnim pregovorima", rekao je visoki pakistanski zvaničnik uključen u posredovanje između dvije strane za Rojters.
Prema navodima izvora i zvaničnika, predloženi okvir imao bi tri faze: formalni završetak rata, rešavanje krize u Ormuskom moreuzu i otvaranje 30-dnevnog perioda za pregovore o širem sporazumu.
Teheran je saopštio da je ministar spoljnih poslova Abas Aragči u četvrtak razgovarao telefonom sa pakistanskim kolegom Išakom Darom, dok Pakistan ima jednu od ključnih uloga u posredovanju.
"Ostajemo optimistični", rekao je portparol pakistanskog ministarstva spoljnih poslova Tahir Andrabi na konferenciji u Islamabadu.
"Kratak odgovor bi bio da očekujemo sporazum prije nego kasnije", dodao je.
Tramp optimističan, Iran skeptičan
Američki predsjednik Donald Tramp, koji od početka rata 28. februara često govori o mogućem proboju u pregovorima, takođe je izrazio optimizam.
"Oni žele dogovor... veoma je moguće", rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu, dodajući kasnije da će se "sve brzo završiti".
Predlog bi formalno okončao sukob u kojem su velike borbe zaustavljene prekidom vatre objavljenim 7. aprila. Ipak, ključni zahtjevi Vašingtona ostali su neriješeni, uključujući zahtev da Iran obustavi nuklearni program i ponovo otvori Ormuski moreuz.
Kao znak da SAD i dalje vrše pritisak, Vašington je u četvrtak uveo sankcije zamjeniku iračkog ministra nafte i trojici vođa milicija zbog, kako navode, podrške Iranu.
Izrael, koji se paralelno sukobljava i sa Hezbolahom u Libanu, saopštio je da je u srijedu u vazdušnom napadu na Bejrut ubio jednog komandanta Hezbolaha, što je bio prvi izraelski napad na libansku prijestonicu od prošlomjesečnog prekida vatre.
Hezbolah je otvorio vatru na Izrael 2. marta u znak podrške Iranu, čime je započeo novi talas sukoba.
Iranski zvaničnici ne vjeruju američkom planu
Iranski zvaničnici pokazali su skepticizam prema američkom predlogu za završetak rata.
Portparol ministarstva spoljnih poslova rekao je da će Teheran odgovoriti "u dogledno vrijeme", dok je poslanik Ebrahim Rezai ocijenio da predlog više liči na "američku listu želja nego na realnost".
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Galibaf ismijao je izvještaje da su dvije strane blizu dogovora i na društvenim mrežama napisao da je "operacija vjeruj mi, brate propala", predstavljajući pregovore kao američki spin nakon neuspjeha da ponovo otvore moreuz.
Nada u dogovor oborila cijenu nafte
Vesti o mogućem sporazumu odmah su uticale na tržište. Cijena nafte Brent pala je za tri odsto na oko 98 dolara po barelu, nakon što je već u srijedu potonula gotovo osam odsto.
Globalne berze su porasle, dok su prinosi na obveznice pali zbog optimizma da bi rat koji je poremetio energetske tokove mogao uskoro da se završi.
"Sadržaj američko-iranskih mirovnih predloga je prilično tanak, ali tržište očekuje da neće doći do novih vojnih akcija", rekao je Takamasa Ikeda, viši portfolio menadžer u kompaniji GCI Asset Management.
Saudijska Arabija navodno blokirala američku operaciju
Tramp je u utorak obustavio dvodnevnu pomorsku misiju čiji je cilj bio ponovno otvaranje blokiranog moreuza, navodeći napredak u pregovorima.
NBC njuz je, pozivajući se na dvojicu neimenovanih američkih zvaničnika, objavio da je Tramp donio tu odluku nakon što je Saudijska Arabija suspendovala dozvolu američkoj vojsci da koristi saudijsku bazu za operaciju.
Prema navodima NBC-ja, saudijski zvaničnici bili su bijesni zbog Trampove najave da će SAD pomagati u pratnji brodova kroz Ormuski moreuz, pa su Vašingtonu poručili da neće dozvoliti korišćenje vazdušnog prostora i vojnih baza.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Ključna pitanja i dalje bez odgovora
Izvor upoznat sa pregovorima rekao je da američku stranu predvode Trampov izaslanik Stiv Vitkof i zet Džared Kušner.
Ukoliko obje strane prihvate preliminarni sporazum, uslijedio bi period od 30 dana detaljnih pregovora o konačnom dogovoru.
Međutim, memorandum ne pominje neka od ključnih pitanja koja je Vašington ranije zahtevao, a koja je Iran odbijao, uključujući ograničenja iranskog raketnog programa i prekid podrške proiranskim milicijama na Bliskom istoku, među kojima je i Hezbolah.
Takođe, nema pomena o postojećim zalihama Irana od više od 400 kilograma uranijuma gotovo vojnog kvaliteta, što je jedno od glavnih pitanja za Vašington.
(Reuters/Mondo)