Svijet

Zelenski odbrusio liderima EU: Dobio dugoočekivani zajam, ali na jednu stvar nikako ne pristaje

Autor Marina Letić

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira na otvaranju pregovaračkih "klastera", tvrdeći da je Kijev ispunio neophodne uslove.

Izvor: Tweet/Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський

Lideri EU sastaju se danas, drugog dana neformalnog samita na Kipru, nakon što su u četvrtak ispisali istoriju usvajanjem zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

Ishod prošlonedeljnih izbora u Mađarskoj pomogao je da se raščisti put za ovaj potez, uklonivši veto Budimpešte i pruživši Kijevu dodatne resurse za nastavak otpora ruskim snagama. Odlazeći mađarski premijer Viktor Orban nije doputovao na Kipar, ostavivši šefove država i vlada da proslave i novi paket sankcija Rusiji usvojen ranije tog dana, piše Juronjuz.

Pitanje članstva Ukrajine

Uprkos tome, pitanje članstva Ukrajine stavljeno je na sto. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je lično prisustvovao sastanku u četvrtak uveče, insistirao je na otvaranju pregovaračkih "klastera", tvrdeći da je Kijev ispunio neophodne uslove. Orbanov odlazak uklonio je ključnu prepreku.

Nakon što su ranije ove nedelje procurele informacije da su Francuska i Njemačka predložile ideju o "simboličnom" pred-pristupanju, Zelenski je poručio novinarima:

"Ukrajini nije potrebno simbolično članstvo u EU. Ukrajina brani sebe i definitivno brani Evropu. I ne brani je simbolično – ljudi zaista ginu."

Dodao je da je jedino što Ukrajina traži ubrzanje procesa za punopravno članstvo sa "jasnim datumom početka". Estonski premijer Kristen Mihal izjavio je da ne vidi drugi put osim onog u kojem je "budućnost Ukrajine u Evropi", dodajući: "Pitanje je samo kada, a ne da li će se to desiti."

Fokus na Bliski istok i odbranu

Lideri su se okrenuli i Bliskom istoku, jer se sukob s Iranom širi regionom, uključujući nedavno ubistvo dvojice francuskih vojnika u Libanu.

Pažnja je posebno usmjerena na Član 42.7, klauzulu o uzajamnoj odbrani EU. Ovo pitanje je dobilo na značaju nakon što je dron Šahed pogodio britansku vojnu bazu na Kipru na početku sukoba, s obzirom na to da je Nikozija jedna od rijetkih članica EU koje nisu pokrivene Članom 5 NATO saveza. Ipak, diskusija ostaje politički osjetljiva jer lideri ne žele da pošalju signal Vašingtonu da se Evropa više ne oslanja na zaštitu NATO-a.

U galeriji pogledajte fotografije Ormuskog moreuza:

Rat s Iranom utiče i na energetska tržišta:

Ormuski moreuz: Porast cijena energenata je visoko na agendi.

Reagovanje: Razmatrane su opcije Evropske komisije za ublažavanje posledica blokade, ali odluke nisu donijete zbog neformalne prirode sastanka.

Budžetske muke i "štedljiva" grupa

Još jedno trnovito pitanje je sedmogodišnji budžet EU. Razgovori se fokusiraju na veličinu budžeta i sopstvene resurse EU. Tradicionalnoj "štedljivoj" grupi (Austrija, Holandija, Švedska) pridružili su se i drugi neto platioci poput Njemačke, Finske, Francuske, Belgije i Irske, sa ciljem da nacionalne doprinose drže pod kontrolom. Cilj je postizanje dogovora do kraja 2026. godine.

Kako je pao mađarski veto?

Proboj se dogodio manje od dvije nedelje nakon Orbanovog izbornog poraza i dva dana nakon što je Zelenski potvrdio da je naftovod "Družba", koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku jeftinom ruskom naftom, popravljen i spreman za rad. Prekid protoka kroz "Družbu" bio je ključan za Orbanovu odluku da blokira zajam u februaru.

"Dok Rusija udvostručuje svoju agresiju, mi udvostručujemo podršku hrabroj ukrajinskoj naciji", izjavila je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.

Nove sankcije, ali uz kompromise

EU je dogovorila i 20. paket sankcija Rusiji, ali je potpuna zabrana pomorskih usluga za ruske naftne tankere i dalje na čekanju (dok se ne postigne dogovor u okviru G7). Grčka i Malta su uložile prigovore, strahujući da bi zabrana bez podrške G7 oštetila njihove ekonomije i ojačala rusku "flotu u sjenci", piše Juronjuz.

Novi paket ipak cilja:

  • 46 plovila povezanih sa "flotom u sjenci".
  • Regionalne banke i kripto platforme.
  • Uvoz metala, hemikalija i kritičnih minerala u vrijednosti od oko 570 miliona eura.

(MONDO)