SAD šalju drugi nosač aviona na Bliski istok, raste rizik od šireg regionalnog sukoba
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da bi promjena vlasti u Iranu „bila najbolja stvar koja bi mogla da se dogodi“, dok američka administracija razmatra mogućnost vojne akcije protiv Teherana.
Tramp je to rekao nakon posjete vojnicima u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini, kao i nakon što je ranije tog dana potvrdio da u region Bliskog istoka šalje i drugu grupu nosača aviona.
„Čini se da bi to bila najbolja stvar koja bi mogla da se dogodi. Već 47 godina samo pričaju i pričaju“, rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje novinara o zalaganju za svrgavanje islamske klerikalne vlasti u Iranu.
Iako je posljednjih nedjelja naglašavao da mu je prioritet dodatno ograničavanje iranskog nuklearnog programa, Tramp je u petak nagovijestio da je to samo jedan dio ustupaka koje SAD očekuju od Irana.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je ove nedjelje boravio u Vašingtonu na razgovorima sa Trampom, insistira da svaki sporazum mora da uključi i mjere za neutralisanje iranskog balističkog raketnog programa, kao i prekid finansiranja posredničkih grupa poput Hamasa i Hezbolaha.
„Ako to uradimo, to bi bio najmanji dio misije“, rekao je Tramp o mogućem gađanju iranskog nuklearnog programa, koji je pretrpio značajne udarce u američkim vojnim napadima prošle godine.
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode. Prije junskog rata, Teheran je obogaćivao uranijum do 60 odsto čistoće, što je tehnički korak do nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja.
Trampove izjave o mogućem okončanju vladavine ajatolaha Alija Hamneija dolaze svega nekoliko nedjelja nakon što je državni sekretar Marko Rubio ocijenio da bi promjena vlasti u Iranu bila „daleko složenija“ od nedavnih napora administracije da se sa vlasti ukloni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro.
Rubio je tokom saslušanja u Senatu prošlog mjeseca istakao da je riječ o „režimu koji je na vlasti veoma dugo“ i da bi takav scenario zahtijevao „mnogo pažljivog promišljanja“.
U međuvremenu, Tramp je saopštio da se nosač aviona Džerald Ford, najveći na svijetu, premješta iz Karipskog mora na Bliski istok, gdje će se pridružiti drugim američkim ratnim brodovima i vojnim kapacitetima.
Prema pisanju „Njujork tajmsa“, nova misija znači da će se Ford pridružiti nosaču aviona Abraham Linkoln i pratećim razaračima sa navođenim projektilima, koji su u regionu već više od dvije nedjelje.
Američke snage su prošle nedjelje oborile iranski dron koji se približio Linkolnu, istog dana kada je Iran pokušao da zaustavi brod pod američkom zastavom u Ormuskom moreuzu.
„U slučaju da ne postignemo dogovor, biće nam potreban“, rekao je Tramp o slanju drugog nosača, dodajući da će isploviti „vrlo brzo“.
Zalivske arapske države već su upozorile da bi svaki napad mogao da preraste u novi regionalni sukob, dok se Bliski istok i dalje oporavlja od rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
U Iranu, u međuvremenu, počinju obilježavanja četrdesetodnevne žalosti za hiljadama poginulih tokom nasilnog gušenja nedavnih protesta, što dodatno pojačava unutrašnji pritisak na vlast suočenu sa sankcijama.
Nosač aviona Džerald Ford prvi put je isplovio krajem juna 2025. godine, što znači da će posada uskoro navršiti osam mjeseci na zadatku. Standardne misije nosača traju šest do sedam mjeseci.
Najviši oficir američke mornarice, admiral Deril Kodl, izjavio je prošlog mjeseca da bi produženje misije bilo „veoma ometajuće“ i da nije pristalica takvih produženja, jer remete privatne planove članova posade i komplikuju održavanje broda.
Kao primjer naveo je nosač aviona Dvajt Ajzenhauer, koji je imao devetomjesečnu misiju na Bliskom istoku 2023. i 2024. godine, nakon čega je ušao u planirani remont koji je probio predviđene rokove.
Kodl je u nedavnom intervjuu za AP naveo da zagovara češće raspoređivanje manjih i novijih brodova, umjesto stalnog oslanjanja na velike nosače aviona, dok se bezbjednosna situacija u regionu dodatno komplikuje.