U Iranu raste novi talas protesta zbog masovnih ubistava demonstranata, studenti, ljekari i građani otvoreno prkose režimu uprkos hapšenjima i brutalnoj represiji.
Novi talas narodnog gnijeva raste u Iranu, gdje ljudi, bijesni zbog masovnih ubistava demonstranata prošlog mjeseca, iskazuju otpor režimu uprkos stalnoj prijetnji odmazdom. Ožalošćene porodice, studenti i zdravstveni radnici otvoreno prkose vlastima, a njihov otpor se ispoljava na različite načine, od glasnih protesta do tihih, ličnih činova neposluha, piše The Wall Street Journal.
Ovi ispadi neposlušnosti događaju se dok se Iranci suočavaju s punim razmjerama nasilja iz januara i dok režim sprovodi talase hapšenja usmjerenih protiv demonstranata i njihovih simpatizera, uključujući rodbinu, medicinske radnike i aktiviste za ljudska prava.
"Ljudi su ispunjeni strahom, ali i ogorčenjem", poručila je u tekstualnoj poruci žena iz grada Kermansaha. "Svi gledamo u nebo i nadamo se da će nas Tramp bombardovati, samo da uništi Hameneija i njegov režim. Spremni smo da umremo jedan po jedan, ali ne želimo da naša djeca trpe našu bol i muku."
Rastuće neslaganje događa se u trenutku kada predsjednik Tramp gomila američke snage uz iransku obalu radi moguće vojne akcije, nakon što je upozorio režim da ne ubija demonstrante. SAD i Iran dogovorili su sastanak u petak u Omanu kako bi pokušali da pronađu diplomatsko rješenje.
Sahrane i komemoracije postali mjesta protesta
U Iranu su sahrane i komemoracije postali prilika za izražavanje bijesa, a ožalošćeni širom zemlje uzvikuju "Smrt Hameneiju!". Studenti u gradovima Mašhadu, Tabrizu i Širazu održali su ove nedjelje komemoracije za kolege ubijene tokom nedavnih nemira.
"Student umire, poniženje ne prihvata", skandirala je grupa studenata medicine u Mašhadu, prema videu čiju je autentičnost potvrdio Storyful, servis u vlasništvu News Corpa, matične kompanije The Wall Street Journala.
Studenti medicine u Širazu održali su višednevni protest sjedeći, izvikujući parole podrške ubijenim demonstrantima i ljekarima uhapšenim zbog pružanja pomoći povrijeđenima. "Zatvorenog studenta treba osloboditi! Časnog ljekara treba osloboditi!", vikali su, kako se vidi na snimcima koje je potvrdio Storyful.
Snimci prikazuju i skidanje velikog plakata ajatolaha.
Otpor u školama i javnim nastupima
U proteste se uključuju i srednjoškolci. Sedamnaestogodišnjakinja iz Teherana izjavila je za Journal da učenici u njenoj školi ujutro odbijaju da pjevaju državnu himnu. Kada su snage bezbjednosti planirale pretres škole, jedna učiteljica ih je unaprijed upozorila i savjetovala svima sa povredama da ostanu kod kuće kako bi izbjegli hapšenje.
"Mirni protest ljudi s običnim zahtevima pretvoren je u prah i krv", stoji u javnoj izjavi Koordinacionog savjeta iranskih sindikata učitelja. "Tuga se pretvorila u duboku mržnju u našim srcima i kostima."
Poznata iranska glumica Elnaz Šakerdust objavila je da se povlači nakon gušenja protesta. "Nikada više neću glumiti u zemlji koja miriše na krv", poručila je ove nedjelje na svom Instagram profilu.
Istaknuti disidenti unutar zemlje otvoreno pozivaju na kraj režima. Bivši premijer Mir Hosein Musavi, koji je godinama u kućnom pritvoru, rekao je da razmjere ubistava pokazuju da Islamska Republika ne može biti reformisana i da je treba zamijeniti. "Kada ste obukli ratnu uniformu protiv svog naroda, sjekli ste sopstvene korijene. Položite oružje i odstupite s vlasti da narod sam može povesti ovu zemlju u slobodu i blagostanje", poručio je Musavi.
Brutalna odmazda režima
Skupina od 17 aktivista civilnog društva iz Irana objavila je otvoreno pismo u kojem su masovna ubistva opisali kao zločin protiv čovječnosti koji vodi vlada, okrivivši za to vrhovnog vođu Hameneija. Nakon objave pisma, troje potpisnika, Vida Rabani, Abdolah Momeni i Mehdi Mahmudijan, uhapšeno je.
Svako ko sada govori protiv vlasti preuzima ogroman rizik. Prema podacima američke grupe Human Rights Activists in Iran, od početka protesta krajem decembra ubijeno je oko 7.000 ljudi, a više od 50.000 je uhapšeno. Iranske vlasti priznale su oko 3.000 mrtvih i nekoliko stotina uhapšenih, koje državni mediji opisuju kao nasilnike ili teroriste.
"Nakon što je ubila hiljade civila, Islamska Republika sada ide od kuće do kuće kako bi kaznila one koji su se usudili da protestuju i slomila svaki potencijalni tračak daljeg otpora", rekao je Hadi Gaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava u Iranu sa sjedištem u Njujorku.
Ljekari na meti bezbjednosnih snaga
Naoružani muškarci u civilu upadali su u bolnice širom zemlje tražeći povređene demonstrante i odvozeći ih. Jedan ljekar iz Teherana potvrdio je da je vidio kako snage bezbjednosti odvoze ranjene iz njegove bolnice. Snage bezbjednosti takođe su pritvarale ljekare i medicinske sestre koji su pružali pomoć povrijeđenima.
Mohamad Raisezade, šef Iranskog medicinskog savjeta, izjavio je za poluslužbenu agenciju ISNA da je 17 medicinskih radnika privedeno nakon gušenja protesta 8. i 9. januara. U međuvremenu, Kiana Kasiri, dio mreže iranskih ljekara u inostranstvu, rekla je da je njena grupa dokumentovala pritvaranje više od 30 medicinskih radnika optuženih za liječenje demonstranata.
Hapšenja su izazvala bijes, a Medicinski savet zatražio je bezbjednost za zdravstvene radnike. "Zdravstveni radnici… imaju dužnost da pruže neophodnu medicinsku pomoć svim pacijentima u svim okolnostima, bez obzira na društvene, političke ili bezbjednosne uslove", navodi savjet.
Režim nudi ustupke, ali pozivi na proteste ne prestaju
Javna reakcija natjerala je iranske vlasti da popuste u nekim slučajevima. Krajem januara, uz jemstvo je pušten istaknuti demonstrant Erfan Soltani, a vlada je objavila da će početi izdavati vozačke dozvole za motocikle ženama.
Međutim, malo je vjerovatno da će ti ustupci ublažiti gnijev. Trgovci sa Velikog bazara u Teheranu pozvali su na nove proteste 17. i 18. februara, u dane kada se završava tradicionalno 40-dnevno žaljenje za ubijenima 8. i 9. januara.
"Pozivamo plemeniti narod Irana širom zemlje da istovremeno u svojim gradovima održi sjećanje na mrtve i nastavi nacionalni ustanak", objavilo je udruženje trgovaca. Cilj je, kako navode, "osvetiti najveći ulični masakr u modernoj istoriji".