Bivši generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen predložio je tri konkretna koraka koje bi Danska trebalo da predstavi Trampovoj administraciji.
Bivši generalni sekretar NATO-a i nekadašnji danski premijer Anders Fog Rasmusen oštro je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da se u raspravi o Grenlandu služi jezikom "gangstera" i da ostrvo koristi kao "oružje masovnog odvlačenja pažnje od stvarnih prijetnji".
Rasmusen, koji je kao premijer poslao danske trupe u borbu uz američke snage u Avganistanu, izrazio je razočaranje promjenom uloge SAD-a, piše Financial Times.
"Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD-u kao o svjetskom policajcu", rekao je i dodao:
"Sada vidimo da Sjedinjene Države koriste jezik koji je prilično blizak gangsterima koje bi trebalo da kontrolišu u Moskvi, Pekingu…"
Upozorio je da je fokus na Grenlandu, umjesto na rat u Ukrajini, pogrešan.
"Zapravo sam zabrinut što je pažnja svijeta sada usmjerena na nešto što ne predstavlja prijetnju, ni Evropi ni Sjedinjenim Državama", rekao je.
Rasmusen je dodao da takve situacije koriste protivnicima Zapada.
"Podjele na Zapadu idu naruku Rusima. Siguran sam da se Moskva nada da će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO. Dakle, ovo prevazilazi Dansku i Grenland. Osvajanje Grenlanda bio bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", zaključio je.
Spor oko radne grupe
Trampova retorika prema Danskoj, saveznici u NATO-u, u kojoj je insistirao na preuzimanju kontrole nad Grenlandom i pominjao mogućnost upotrebe vojne sile, izazvala je oštre reakcije. Ove sedmice Danska, Grenland i SAD odlučili su da osnuju radnu grupu na visokom nivou kako bi razgovarali o budućnosti tog arktičkog ostrva.
Međutim, gotovo odmah je izbio spor oko svrhe te grupe. Iz Bijele kuće je saopšteno da će se voditi "tehnički razgovori o akviziciji Grenlanda", dok je Danska insistirala na svojoj "crvenoj liniji" - da Grenland nije na prodaju.
Rasmusenovi predlozi Danskoj
Bivši generalni sekretar NATO-a predložio je tri konkretna koraka koje bi Danska trebalo da predstavi Trampovoj administraciji. Smatra da bi odbrambeni sporazum iz 1951. godine, koji SAD-u daje značajan uticaj na Grenlandu, trebalo "ažurirati i modernizovati" kako bi se detaljnije definisalo gdje bi Vašington i NATO "mogli i trebalo" da uspostave više vojnih baza.
Trenutno SAD na Grenlandu ima jednu vojnu bazu sa oko 150 vojnika, dok je tokom Hladnog rata na ostrvu imao 17 instalacija i više od 10.000 vojnika.
Rasmusen je dodao da bi Danska takođe trebalo da predloži sporazum o ulaganjima radi privlačenja američkog kapitala u sektor kritičnih minerala na Grenlandu, kao i sporazum o stabilnosti i otpornosti "kako bi se spriječio ruski i kineski uticaj".