"Znamo šta spremate i kada to radite": Objavljen satelitski snimak, Rusi kače na MiG hipersoničnu raketu "Kinžal"

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) objavila je satelitski snimak koji je izazvao veliku pažnju vojnih analitičara i javnosti. Na fotografiji, zabilježenoj u avgustu 2025. godine, jasno se vidi ruski lovac-presretač MiG-31K dok se oprema hipersoničnom raketom H-47M2 "Kinžal".

Prema dostupnim informacijama, snimak je nastao pomoću NATO optičko-elektronskog izviđačkog satelita opremljenog modulom sa dugim fokusom, koji omogućava prepoznavanje i najmanjih detalja sa velike udaljenosti.

Sam proces pričvršćivanja "Kinžala" na trup aviona predstavljen je u nekoliko faza, što jasno govori da je NATO pažljivo pratio operacije na jednom od ruskih aerodroma. Objavljivanje ovakvih slika, osim obavještajnog značaja, ima i političku dimenziju - ono je signal javnosti i članicama Alijanse da su pripreme Moskve pod stalnim nadzorom.

Šta je "Kinžal"?

Raketa H-47M2 "Kinžal" (bodež, NATO klasifikaciji: Killjoy) jedno je od najsavremenijih hipersoničnih oružja na svijetu. Riječ je o aerobalistički raketi koja se lansira sa specijalno modifikovanih MiG-31K i bombardera Tu-22M3. Njena najveća prednost je brzina - procjenjuje se da može dostići i do 12 maha, odnosno dvanaest puta veću brzinu od zvuka.

Osim brzine, "Kinžal" odlikuje i domet preko 2.000 kilometara, kao i mogućnost da nosi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave. Raketa je praktično nemoguća za presretanje postojećim sistemima protivvazdušne odbrane, što je čini izuzetno opasnim strateškim adutom Moskve.

Prvi put je upotrebljena 2018. godine, ali je u aktuelnom sukobu u Ukrajini viđena tek povremeno, isključivo za mete od najvećeg značaja. Upravo zato analitičari vjeruju da Rusija pažljivo čuva i gomila svoje zalihe "Kinžala" za potencijalne sukobe šireg obima.

Rijetka upotreba - signal za budućnost

Iako se ruski avioni i raketni sistemi redovno koriste u operacijama u Ukrajini, upotreba "Kinžala" bila je veoma ograničena. Stručnjaci ocjenjuju da Moskva ovim oružjem ne gađa rutinske ciljeve, već ga koristi selektivno - uglavnom za demonstraciju moći ili pogađanje strateških objekata.

Ova činjenica navodi na zaključak da Rusija nastoji da akumulira dovoljne zalihe kako bi u trenutku ozbiljne eskalacije - u scenariju koji uključuje i direktan sukob sa NATO-om - imala dovoljno resursa za udare koji bi mogli promijeniti tok rata. Satelitski snimak koji je NATO objavio uklapa se upravo u tu tezu: pripreme postoje, ali se arsenal ne koristi svakodnevno.

Koji je satelit snimio MiG-31K sa "Kinžalom"?

Prema dosadašnjem iskustvu smatramo da ova vrsta fotografije najvjerovatnije dolazi sa komercijalnih zapadnih satelita kao što su Maxar WorldView-3 ili Airbus Pleiades Neo, koji nude rezoluciju do 30 cm i omogućavaju jasnu identifikaciju aviona i raketa.

Kandidat je i Planet Labs SkySat, ali sa nešto nižom rezolucijom. Međutim, NATO takođe ima svoje izviđačke satelite, čiji se podaci rijetko objavljuju, pa se pretpostavlja da su njihova zapažanja bila osnova, dok je verzija preuzeta od njihovih komercijalnih partnera objavljena javnosti.

Koji zapadni sateliti aktivno prate dešavanja?

• Maxar Technologies (WorldView-3 ili WorldView-4) Ovi sateliti imaju rezoluciju do 31 cm po pikselu. Takva rezolucija omogućava prepoznavanje aviona, raketa, pa čak i detalja kao što su sjenke ili vozila pored piste.
• Airbus Defence & Space (Pleiades Neo) Pleiades Neo sateliti (lansirani od 2021. nadalje) imaju rezoluciju do 30 cm i poznati su po "oštrijim" prikazima infrastrukture i tehnike. Francuski sistem se redovno koristi i u okvirima EU i NATO.
• Planet Labs (SkySat serija) SkySat daje rezoluciju od oko 50 cm, što je dovoljno za uočavanje letilice i rakete, ali sa manje detalja nego Maxar ili Airbus. Njihova prednost je visoka učestalost snimanja (više prolaza dnevno), što povećava verovatnoću hvatanja trenutka operacije poput ovih na aerodromu.
• NATO sopstveni vojni sateliti: NATO raspolaže i sopstvenim optičko-elektronskim i radarskim satelitima, ali ti podaci se ne objavljuju javno. Kada ih dostave OSINT analitičarima ili medijima u okviru svoje psyops kampanje, obično se zamagle ili obilježe samo kao "NATO ISR asset".

(Oružjeonline/Mondo)