Bliski istok ulazi u najopasniju fazu posljednjih godina, Egipat raspoređuje vojsku i teško naoružanje na Sinaju, Izrael nastavlja krvave udare po Gazi, dok priznanje šefa MI6 o saradnji sa sirijskim militantima potresa Zapad.
Situacija na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno opasniju fazu. Egipat, koji se do sada trudio da održava ravnotežu između odnosa sa Izraelom i solidarnosti sa palestinskim narodom, odlučio je da poveća svoje vojne kapacitete na Sinajskom poluostrvu.
Istovremeno, Velika Britanija je potresla dio međunarodne javnosti priznanjem o tajnoj saradnji svoje obavještajne službe MI6 sa sirijskim militantima, što dokazuje tezu o ulogama velikih sila u regionalnim krizama.
Egipat i Izrael: granica pod tenzijom
Egipat je poslao jasno upozorenje Izraelu povodom intenzivnih napada u Pojasu Gaze. Kairo je stavio do znanja da neće tolerisati scenario masovnog prelivanja palestinskih izbjeglica na svoju teritoriju. Prema informacijama iz arapskih izvora, egipatske vlasti planiraju da udvostruče broj vojnika stacioniranih na Sinaju i rasporede teško naoružanje, uključujući tenkove i helikoptere.
Takav potez je posebno osjetljiv, jer prema mirovnom sporazumu iz 1979. između Egipta i Izraela svako jače naoružanje na Sinaju mora da bude koordinisano sa Tel Avivom. Zvanični Kairo insistira da je raspoređivanje trupa isključivo defanzivne prirode i da za cilj ima zaštitu granice i spriječavanje destabilizacije, ali izraelski politički i vojni vrh ovu odluku posmatra sa sve većom zabrinutošću.
Za Izrael, svako povećanje egipatskog vojnog prisustva u blizini granice može se protumačiti kao potencijalna prijetnja, bez obzira na diplomatska objašnjenja. Tel Aviv već duže vrijeme pažljivo prati situaciju na Sinaju, posebno imajući u vidu ranije aktivnosti islamističkih grupa u tom regionu.
Žrtve u Gazi rastu
Izraelske odbrambene snage (IDF) nastavljaju intenzivnu ofanzivu protiv Hamasa. Samo tokom jedne noći ratno vazduhoplovstvo je izvelo udare na više od 100 ciljeva, a kasnije je objavljeno da je 98. divizija, uz pomoć obavještajnih struktura, gađala dodatnih 120 lokacija.
Palestinski izvori navode da je u posljednjim operacijama poginulo najmanje 84 civila, dok je veliki broj ranjen. Poseban užas izazvao je napad na školu al-Muatasim u zapadnom dijelu Gaze, gdje je ubijen ili ranjen veliki broj civila, uključujući djecu.
Ovaj događaj izazvao je talas osuda širom arapskog svijeta, ali i dodatno zaoštrio odnose između Egipta i Izraela. Egipat je jasno stavio do znanja da masovno stradanje civila i potencijalni talas izbjeglica mogu dovesti do ozbiljne destabilizacije čitavog regiona.
MI6 i tajne veze u Siriji
Dok Egipat i Izrael balansiraju na ivici ozbiljne eskalacije, Velika Britanija suočava se sa sopstvenim diplomatskim potresom. Richard Moore, šef britanske obavještajne službe MI6, javno je priznao da je London održavao tajne kontakte i saradnju sa grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), nekadašnjom Al-Nusra frontom, povezivanom sa Al-Kaidom.
U govoru održanom 19. septembra, Moore je istakao da je saradnja sa liderom HTŠ-a, Ahmadom al-Šaraom, poznatim i kao Abu Mohamed al-Džulani (dok je bio terorista), bila dio britanske strategije povratka političkog uticaja u Siriji, posebno u periodu nakon slabljenja režima Bašara al-Asada.
Prema nekim arapskim medijima, ti kontakti datiraju još iz 2021. godine, kada se britanski pregovarač Džonatan Pauel sastao sa Šaraom na sjeveru Sirije. Otkriveno je i da je Velika Britanija održavala komunikaciju sa HTŠ-om prije samog početka rata u Siriji 2011. godine, što dodatno komplikuje zvaničnu sliku o ulozi Londona u regionu.
Ova priznanja za neupućene tek sada otvaraju ozbiljna pitanja - da li je Velika Britanija aktivno učestvovala u oblikovanju događaja u Siriji i da li je kroz veze sa militantima pokušavala da utiče na tok sukoba.
(Oružjeonline/Mondo)