Dok se u slučaju “Telekom” osporava autentičnost navodne elektronske prepiske tokom privatizacije tog nekad državnog preduzeća, ranije dostavljena dokumentacija američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) otkriva da su tokom istrage spornih milionskih ugovora navodno namjerno trajno obrisani podaci sa hard-diskovova sa više kompjutera, koje su koristili zaposleni Telekoma Crna Gora. Prema spisima SEC-a u koje su “Vijesti” imale uvid, istražitelji, koje je angažovao Nadzorni odbor Mađar telekoma 2006, utvrdili su da su dokumenti brisani sa deset računara, uz korišćenje softvera koji onemogućava njihovo vraćanje. Nekadašnji čelnik Telekoma Crna Gora Oleg Obradović, prema saznanjima redakcije, juče pred sudijom za istragu Goranom Šćepanović nije odgovorio da li je među tim računarima bio neki od onih koje je on koristio, uprkos tvrdnjama advokata Nikole Martinovića da je njegov klijent dao odgovore na sva pitanja koja su im prethodno dostavljena. Isti izvor tvrdi da je među pitanjima navodno bilo i to u vezi sa brisanjem podataka. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović je juče “Vijestima” kazala da “nije tačno” da je Obradović odgovorio na sva pitanja. Upitana za navode iz spisa SEC-a, poručila je da o tome neće spekulisati u medijima. “Što se tiče navoda o kojima govorite, a u vezi sa spisima SEC-a i brisanjem dokumentacije, to je tema za sudnicu, kao što sam već rekla, i o tome ne želim medijski da spekulišem”, kazala je Ćirović, precizirajući da Obradović nije odgovarao na pitanja, već da je “iznio svoju odbranu onako kako je smatrao da treba i to je njegovo apsolutno pravo”. “Uglavnom se bavio analizom mejlova koje su objavljivali mediji proteklih dana”, precizirala je Ćirović. Nakon što su specijalni tužioci u ljeto prošle godine odbacili zbog apsolutne zastare krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vlada je početkom oktobra 2025. zadužila kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države. Tokom dosadašnjih saslušanja, bivši šef države Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović odbili su da odgovaraju na pitanja Ćirović, a odbranu su iznijeli Obradović i biznismen Veselin Barović. Prema spisima SEC-a, tokom revizije finansijskih izvještaja Mađar telekoma za 2005, revizorska kuća PwC identifikovala je određene ugovore čija priroda i poslovna svrha nijesu bile odmah jasne i o tome obavijestio Odbor za reviziju i preporučio mu da angažuje nezavisne pravne savjetnike radi sprovođenja istrage o tim ugovorima. Navodi se i da je u februaru 2006. taj Odbor angažovao advokatsku kancelariju “White & Case”, kao nezavisnog pravnog savjetnika za sprovođenje istrage, uz dodatnu pomoć jedne firme za finansijsko savjetovanje i jedne firme specijalizovane za digitalnu forenziku. “Tokom istrage postalo je očigledno da su pojedini zaposleni u kompanijama Mađar telekom, Crnogorski Telekom i T-Mobile Crna Gora ometali istragu uništavanjem ili mijenjanjem elektronskih dokumenata. Konkretno, firma za digitalnu forenziku koja je učestvovala u istrazi utvrdila je da je na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih bilo tragova brisanja dokumenata sa hard-diskova, kao i korišćenja posebnog softvera za trajno brisanje podataka, kojim je onemogućeno njihovo naknadno vraćanje”, stoji u spisima. Navodi se i da su “istražitelji utvrdili da su među izbrisanim elektronskim dokumentima bili i brojni dokumenti povezani sa ugovorima koji su predmet istrage”. Precizirano je da se to dogodilo nakon što je rukovodstvo Mađar telekoma “izdalo interna obavještenja kojima je naloženo čuvanje svih dokumenata povezanih sa ovim ugovorima”, a da zbog “namjernog uništavanja dokumentacije istražitelji nijesu bili u mogućnosti da pregledaju nacrte ugovora, elektronsku prepisku i druga dokumenta koja bi bila relevantna za istragu”. Naglašeno je i da je, kao posljedica istrage, suspendovano više zaposlenih, koji su u međuvremenu podnijeli ostavke, a da su među njima bili “visoki rukovodioci Grupe za strategiju, kao i jedan visoki rukovodilac Crnogorskog Telekoma”. “Takođe, zamijenjen je i cjelokupan Odbor direktora Crnogorskog Telekoma”, stoji u spisima SEC-a. SEC je u decembru 2011. godine pokrenuo postupak protiv Mađar telekoma i trojice bivših visokih rukovodilaca. U martu 2014. godine, ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zvanično je potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma Crna Gora. Mađar telekom kasnije je postigao poravnanja sa američkim organima i pristao na plaćanje višemilionskih iznosa. Državna kompanija Telekom Crna Gora prodata je 2005. Mađar telekomu za 114 miliona eura, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara. Obradović je tada predsjednik Odbora direktora Telekoma Crna Gora. Ćirović je juče nakon saslušanja Obradovića poručila da država, kada je oštećena krivičnim djelom, ima ista prava kao i drugi oštećeni, uključujući mogućnost da preuzme krivično gonjenje kada državni tužilac odustane od njega. Ona je to odgovorila na navode punomoćnice Mila i Ane Đukanović, advokatice Svetlane Vujanović, da je “Vlada Crne Gore preuzela ulogu državnog tužilaštva, a takvo postupanje je nedopustivo miješanje politike u pravosuđe”. “Sva prava koja ima oštećeni u krivičnom postupku ima i država kad je oštećena krivičnim djelom, pa i da preuzme krivično gonjenje kad odustane državni tužilac. A to radi preko svog jedinog zakonskog zastupnika, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore”, kazala je ona i naglasila da se dokazne radnje nastavljaju i da će biti provjereni svi dokazi, uključujući mejl o kojem je govreno tokom saslušanja. “Niti je taj mejl ključni dokaz niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan i da nije falsifikovan, znači to će biti predmet forenzičkog vještačenja”, rekla je Ćirović. Poručila je da “ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se provedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice” i dodala da bi se situacija promijenila ukoliko bi tužilaštvo, u međuvremenu, preuzelo predmet. Na pitanje da li smatra da Specijalno državno tužilaštvo nije sprovelo djelotvornu istragu, odgovorila je da to ostavlja javnosti da procijeni. Kazala je i da ne trpi nikakve pritiske zbog postupka. Martinović je, međutim, kazao da je Obradović odgovorio na sva pitanja koja mu je zaštitnica dostavila i da je tokom saslušanja najviše vremena potrošeno na mejl koji je ona predočila sudu. Tvrdi da taj dokument falsifikat, a da nije dostavljen u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme, te da se ne nalazi ni u spisima SDT-a koje je to tužilaštvo formiralo tokom istrage, ni u dokumentaciji iz postupka pred američkim SEC-om. “Toliko grešaka i amaterizma u falsifikovanju teško da možete vidjeti, i to vam očigledno govori da je to rađeno na brzinu i da je to rađeno kako bi se uzeo neki novac od Olega Obradovića”, kazao je Martinović. Advokat je ustvrdio da su i druge poruke koje su se prethodnih dana pojavljivale u medijima falsifikati i podmetanja, a najavio je da će Obradović pokrenuti postupke protiv onih koji ga povezuju sa njima. Govoreći o porukama koje su se, kako je rekao, pojavile 2023. tokom ranijeg suđenja Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, Martinović je kazao da su one stizale na telefon njegovog branjenika i da su sadržale pokušaje ucjene. Naveo je da slučaj nije prijavljen policiji jer je tada protiv Obradovića već vođen postupak. Martinović je kao osobu koja je, prema njegovim tvrdnjama, slala te poruke pomenuo Zorana Božinovskog, navodnog novinara iz Sjeverne Makedonije, koji je prema njegovim riječima bio optužen kao član dvadesetočlane kriminalne grupe u Makedoniji. -PROMENI TEKST I OSTAVI CITIRANJA

Ni riječi o brisanju tragova s računara: Obradović iznio odbranu, prema riječima Ćirović, nije odgovarao na pitanja -daj naslov slican ovome

Vatrogasci-spasioci nijesu samo ljudi koji gase požare, već obavljaju izuzetno rizične poslove – od izvlačenja povrijeđenih iz smrskanih vozila i spasavanja iz zatrpanih prostora do ronjenja i intervencija na vodi. Ako se ne nađe rješenje za njihov status i zarade, 16. novembra organizovaće protestnu šetnju do zgrade Vlade u Podgorici, najavljuje predsjednik Sindikata Službe zaštite i spasavanja Nikšić Darko Žižić. Predlog odluke o povećanju zarada vatrogascima-spasiocima nije dobio podršku Odbora za finansije i budžet, ali sindikalna borba za bolji materijalni i profesionalni status ove službe time nije završena. Žižić, u izjavi za "Dan" ističe da je najveći problem nedovoljno poznavanje poslova koje vatrogasci obavljaju, ali i činjenica da se njihova odgovornost i rizik ne vrednuju na odgovarajući način. – Nekada su vatrogasci gasili požare na otvorenom i u zatvorenom prostoru, ali se, kako je napredovao svijet, mijenjala i naša profesija. Danas gasimo požare, intervenišemo na rijekama, ronimo u potrazi za ljudima, učestvujemo u izvlačenju povrijeđenih iz saobraćajnih udesa i obavljamo brojne druge poslove. Naš posao postao je mnogo zahtjevniji – kaže Žižić. Naglašava da zahtjev za povećanje zarada nije motivisan samo materijalnim razlozima, već prije svega potrebom da se profesija vatrogasca-spasioca prepozna i vrednuje u skladu sa odgovornošću i opasnostima kojima su svakodnevno izloženi. – Ne tražimo veće plate samo da bismo se prehranili, već tražimo poštovanje profesije. Kada nekome povjerite posao koji nosi veliki rizik, ne možete ga plaćati kao da obavlja uobičajene radne zadatke. Ne možemo biti tretirani kao opštinski službenici, jer je to suprotno prirodi posla koji obavljamo. Tražimo da se pronađe model po kojem ćemo biti svrstani u poseban platni razred, uz koeficijent i dodatak od 30 odsto za otežane uslove rada – ističe Žižić. On podsjeća da se obim posla i rizici mijenjaju i zbog novih tehnologija i vozila, za šta, kako kaže, vatrogasne službe nemaju uvijek odgovarajuću opremu. Dodaje da vatrogasci-spasioci nikada nijesu odbili poziv građana niti izbjegavali obaveze, bez obzira na uslove u kojima rade. Učestvuju i u međunarodnim misijama, a ni za takve zadatke nemaju uvijek adekvatnu opremu. – Nikada nijesmo odbili poziv građana. Uvijek smo izlazili u susret i tako će biti i ubuduće. Nastavićemo da izvršavamo sve svoje obaveze, da dajemo maksimum u svim gradovima Crne Gore i odlazimo na međunarodne misije. Ne tražimo ništa više od onoga što zaslužujemo – poručuje Žižić. Posebno ukazuje na težinu intervencija o kojima se, kako smatra, nedovoljno govori u javnosti. Među njima su izvlačenje ljudi iz teško pristupačnih i zatrpanih prostora, kao i spasavanje povrijeđenih u teškim saobraćajnim udesima. Vatrogasci o tim iskustvima rijetko govore, jer ne žele da dodatno povređuju porodice stradalih i preživjelih. – Već deset godina govorim da vatrogasne službe treba da imaju jutarnji bilten, kako bi javnost imala uvid u obim našeg posla. Najviše se bavim tehničkim intervencijama, odnosno izvlačenjem ljudi iz zatrpanih prostora i smrskanih vozila. O tome se malo govori jer mi ne želimo da objavljujemo snimke i fotografije koje bi mogle povrijediti porodice – ističe on.

promeni tekst a citiranja ostavi

Milioni radnika u Španiji obustavili su u sredu rad, zbog čega su bili poremećeni poslovanje preduzeća i javni prevoz širom četvrte najveće ekonomije evrozone. Hiljade građana izašle su na ulice najvećih gradova kako bi protestovale zbog naglog rasta kirija i cena nekretnina, prenosi AP. Aktivisti koji se bore za pravo na stanovanje nadaju se da će masovni protesti dovesti do strožih propisa za zaštitu stanara i suzbijanja špekulacija na tržištu nekretnina. Istovremeno, španska levičarska vlada nastoji da mobiliše birače uoči parlamentarnih izbora zakazanih za kraj novembra, dok joj ankete ne idu u prilog. Generalni štrajk, održan pod sloganom "Plate. Stanovanje. Cene.", prvi je u Španiji posle 14 godina i prvi čiji je glavni pokretač nezadovoljstvo zbog stambene krize. Štrajk je kulminirao okupljanjima radnika i građana u centrima Barselone i Madrida, dok su protesti održani i u drugim gradovima. Organizatori su tvrdili da je ulicama Barselone marširalo 400.000 ljudi, dok su gradske vlasti procenile da ih je bilo 55.000. Demonstranti su nosili veliki transparent sa porukom "Živeti, a ne samo preživljavati". Prema procenama španskih zvaničnika, u Madridu se okupilo oko 120.000 demonstranata, uprkos jakoj kiši-IJEKAVIZUJ SAMO

Nakon mirnog protesta u Barseloni, pojedini demonstranti, uglavnom mlađi, počeli su da razbijaju izloge poznatih prodavnica u ulici Paseo de Gracija, jednoj od glavnih trgovačkih avenija. Ispred prodavnica palili su manje vatre, a oštećen je i ulaz u prodavnicu kompanije Apple. Demonstranti su zapalili kontejnere i bacali pirotehnička sredstva na policajce, koji su intervenisali u opremi za razbijanje demonstracija i oklopnim vozilima. Tokom dana metro i gradski autobusi u Barseloni nisu saobraćali van perioda najvećih gužvi. Saobraćaj na ulicama bio je znatno slabiji nego inače, mada su mnogi manji lokali, poput kafića, ostali otvoreni. Karlos Ferer (45), radnik korisničke podrške koji je pokušavao da se vozom vrati iz Barselone u Alikante, smatra da su ponekad neophodne radikalne mere kako bi vlasti promenile politiku. "Vlasti moraju da osete pritisak građana kako bi nešto preduzele", rekao je Ferer

Kako se spuštalo veče, široki bulevar Paseo del Prado u Madridu pretvorio se u more kišobrana, dok su se demonstranti okupljali uprkos neprekidnoj kiši. Među njima je bila i Almudena Lopes (74), koja je sa suprugom došla na protest zbog budućnosti svoje dece. "Moj sin ima 43 godine i još nema sopstveni stan jer ne može da ga priušti", rekla je Lopesova. Objasnila je da njen sin, zaposlen u IT sektoru, mora da iznajmljuje malu sobu u stanu koji deli sa drugim ljudima. "Kada sam bila mlada, ako ste imali fakultetsku diplomu, mogli ste da pronađete posao i, uz nešto štednje i odricanja, uspete da rešite stambeno pitanje. Danas je situacija potpuno drugačija", ispričala je ona. Iako su generalni štrajk organizovala dva najveća španska sindikata, značajnu ulogu imali su aktivisti pokreta za pravo na stanovanje, uglavnom mlađi ljudi koji su neposredno pogođeni visokim troškovima života. "Ovaj štrajk je protiv onih koji zarađuju od rente, protiv špekulanata nekretninama, protiv velikih kompanija koje se bogate prodajom nekretnina i, naravno, protiv svih nivoa vlasti", izjavila je aktivistkinja Valerija Raku u Madridu. "Želimo da pokažemo da imamo snagu da sami određujemo svoje zahteve i da ćemo nastaviti da se borimo, bez obzira na to ko je na vlasti", dodala je.

Sindikati su generalni štrajk ocenili kao uspešan, dok su organizacije poslodavaca iznele potpuno drugačije podatke. "Štrajk je premašio očekivanja sindikata", izjavio je Unai Sordo, generalni sekretar sindikata CCOO, jednog od dva organizatora štrajka u zemlji sa oko 22 miliona registrovanih radnika. Sindikati CCOO i UGT saopštili su da je obustava rada bila posebno izražena u strateškim sektorima. Prema njihovim podacima, učešće u štrajku iznosilo je 90 odsto u automobilskoj industriji i lukama, 85 odsto u mesnoj industriji, 82 odsto u sektoru odnošenja otpada i 75 odsto u energetici. Mnoge škole i univerziteti bili su zatvoreni. Međutim, najveće udruženje poslodavaca CEOE ocenilo je štrajk kao neuspešan, tvrdeći da je ukupno učešće radnika iznosilo svega pet odsto