Estonska premijerka Kaja Kalas samo je posljednje ime na ruskoj potjernici. Ruski pravosudni sistem na svojoj crnoj listi već ima 160 visokih zvaničnika iz istočne Evrope. Šta Kremlj želi s tim?
Kakva je to potjernica?
Riječ je o zvaničnoj bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći na internet-stranicama Ministarstva. Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbjegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na tu potjernicu. Ministarstvo ne otkriva kriterijume prema kojima je spisak sastavljen, ali trenutno se zbog krivičnih djela traže 96.752 osobe.
Za kojim neruskim državljanima je raspisana potjernica?
Na tom ruskom spisku nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnikinja i vojnika Međunarodne legije oružanih snaga Ukrajine. Ali, na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, poslanika i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litvanije, Letonije, Poljske i Ukrajine. Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kalas, državni sekretar Estonije Tajmar Peterkop i ministar kulture Litvanije Simonas Kairis.
Za šta su optuženi?
"Neprijateljski postupci protiv ruskog istorijskog nasljeđa", zvanični je razlog za raspisivanje potjernice. Na primjer, nakon ruske invazije na Ukrajinu, letonski parlament izglasao je rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u toj zemlji. Ti spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svjetski rat.
To je za rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova dovoljan razlog da raspiše potjernice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Riječ je o 83 osobe. Bivša ministarka unutrašnjih poslova Marija Golubeva takođe je jedna od njih.
Litvanija je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su preostali. Estonija je takođe srušila jedan sovjetski spomenik. I među samim baltičkim stanovništvom bilo je izolovanih protesta protiv toga.
Rusija je oštro kritikovala takve odluke: "Rat protiv zajedničke istorije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je nečuveno", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. No, spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se završava na ruskoj potjernici. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta kritikovao prije svih Letoniju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama u tim zemljama koje govore ruski jezik.
Jer, dvije baltičke države potpuno se okreću od ruskog jezika, a obrazovanje bi trebalo da bude organizovano samo još na nacionalnim jezicima. Ujedno, onaj ko posjeduje ruski pasoš i želi da nastavi da živi u Letoniji, moraće da dokaže poznavanje letonskog jezika najkasnije sljedeće godine. U protivnom prijeti mu opasnost od deportacije, čak i ako je osoba provela čitav život u Letoniji.
Kakve posljedice mogu da očekuju oni za kojima je raspisana potjernica?
Sve dok ne kroče u Rusiju, potjernica za njih nema nikakve posljedice. U Ruskoj Federaciji, međutim, oni za kojima je ona raspisana morali bi da očekuju hapšenje i krivični postupak pod optužbom za "kriminalne aktivnosti".
Da li spisak služi za unutrašnjepolitičke interese?
Da. Na predsedničkim izborima u martu, Putin želi da pokaže da se zalaže i da brani sve Ruse - ne samo kod kuće, već i van ruskih granica. Šef Kremlja želi da se pozicionira kao snažan, odlučan predsjednik.
Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama. Na kraju, ali ne manje važno, ovaj spisak takođe upotpunjava sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. A estonska premijerka Kalas je ta koja se žestoko zalaže za dalje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.