Zahtjev za privremeno povećanje zarada od 200 eura zaposleni su uputili tokom ljeta, tražeći da takva mjera važi do usvajanja novog Kolektivnog ugovora
Radnici Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) odustali su od zahtjeva za privremenu novčanu pomoć od 200 eura i prihvatili predlog Ministarstva saobraćaja da se njihov materijalni položaj trajno reguliše izmjenama Kolektivnog ugovora.
To su „Vijestima“ potvrdili predstavnici Jedinstvenog sindikata zaposlenih u ŽPCG i Ministarstvo saobraćaja, navodeći da je usaglašeni predlog dostavljen nadležnim institucijama 30. septembra, ali da se još čeka završetak procedure i saglasnost Vlade Crne Gore.
Zahtjev za privremeno povećanje zarada od 200 eura zaposleni su uputili tokom ljeta, tražeći da takva mjera važi do usvajanja novog Kolektivnog ugovora. Sindikat je zbog toga 3. avgusta organizovao protest, a nakon što njihovi zahtjevi nijesu ispunjeni, 2. septembra i jednosatni štrajk upozorenja, tokom kojeg je bio obustavljen putnički saobraćaj.
Iz Sindikata su tada upozoravali da zaposleni u putničkom prevozu imaju najniže zarade u željezničkom sektoru, te da je ranije odobrena pomoć od 200 eura najprije umanjena, a potom i ukinuta. Umjesto privremenog rješenja, sada insistiraju na izjednačavanju zarada i koeficijenata sa zaposlenima u ostalim željezničkim kompanijama.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata ŽPCG Miroslav Babović kazao je da su radnici prihvatili predlog Ministarstva saobraćaja i da očekuju da izmjene Kolektivnog ugovora budu usvojene u što kraćem roku.
„U Ministarstvu su bili saglasni da treba izjednačiti koeficijente i zarade u ŽPCG i da to što prije uradimo kroz Kolektivni ugovor. Radnici ŽPCG su nakon razgovora sa Ministarstvom prihvatili da što prije uradimo Kolektivni ugovor i pošaljemo ga, kako su nam kazali, ubrzanom procedurom na usvajanje. Mi smo to poslali 30. septembra, ali još čekamo odgovor Ministarstva saobraćaja i usvajanje usaglašenog Kolektivnog ugovora“, kazao je Babović.
On je ukazao na razlike u tretmanu zaposlenih u željezničkom sistemu, navodeći da su radnici Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) primali pomoć do početka primjene novog Kolektivnog ugovora, dok je u Održavanju željezničkih voznih sredstava (OŽVS), prema njegovim informacijama, Odbor direktora donio odluku o povećanju cijene rada.
Zbog toga, kako ističe, zaposleni u ŽPCG ne traže povlašćen položaj, već zarade koje će biti usklađene sa primanjima kolega iz drugih željezničkih kompanija.
„Nadam se da će sva potrebna procedura biti završena što prije, kako nam je i obećano, i da će radnici ŽPCG dobiti ono što su radnici ŽICG dobili već početkom 2026. godine. Smatram da su radnici ŽPCG pokazali veliko razumijevanje i strpljenje. Vrijeme je da konačno dobijemo ono što zaslužujemo, a ne više od ostalih zaposlenih u željezničkom sektoru. Uvećanje zarada u ukupnom iznosu na mjesečnom nivou maksimalno je ispoštovano od strane ŽPCG i ne vidim razlog da naš Kolektivni ugovor što prije ne bude usvojen“, poručio je Babović.
Za Sindikat je važno i da se izmjene Kolektivnog ugovora završe prije najavljene primjene takozvanog „Euro modela“, jer bi, kako upozoravaju, njegovo uvođenje bez prethodnog usaglašavanja zarada moglo izazvati poremećaje u sistematizaciji i organizaciji rada.
„U suprotnom bi se izjednačile zarade svih zanimanja i stručnih sprema u preduzeću, što bi u samoj organizaciji napravilo velike probleme. Zato nam je važno da se ovo pitanje riješi prije njegove primjene. Smatramo da smo uradili ono što je od nas traženo i sada očekujemo da se procedura završi“, kazao je Babović.
Iz Ministarstva saobraćaja saopštili su da su upravo izmjene Kolektivnog ugovora predložili kao odgovarajući pravni mehanizam za unapređenje položaja zaposlenih, umjesto isplate jednokratne ili privremene pomoći.
„Ministarstvo saobraćaja je sugerisalo menadžmentu kompanije i predsjednicima sindikata da usaglase predlog izmjena Kolektivnog ugovora, ocjenjujući da je to odgovarajući pravni put za unapređenje položaja zaposlenih u ovoj kompaniji. Nacrt aneksa Kolektivnog ugovora je dostavljen i trenutno je u toku postupak njegove analize, uključujući procjenu fiskalnih efekata, u nadležnim državnim organima. Za njegovo konačno zaključivanje neophodno je pribaviti saglasnost Vlade Crne Gore. Time bi se stekli uslovi za nastavak procedure“, naveli su iz Ministarstva.
Iz tog resora su, međutim, odbacili tvrdnje da su mogli naložiti isplatu pomoći zaposlenima od 200 eura, objašnjavajući da za takvu odluku nemaju zakonska ovlašćenja.
Kako su pojasnili, ŽPCG se najvećim dijelom finansira iz državnog budžeta putem ugovora o pružanju prevoza putnika od javnog interesa, kojim država može nadoknađivati isključivo troškove predviđene tim ugovorom.
„Ministarstvo, odnosno Vlada Crne Gore, ne može pokrivati troškove koji nijesu ugovoreni u skladu sa zakonom, pa samim tim ni troškove po osnovu pomoći zaposlenima. Pored sredstava iz budžeta, ŽPCG ostvaruje i sopstvene prihode kojima samostalno raspolaže u skladu sa važećim propisima. Ministarstvo nije izdalo, niti može izdati, bilo kakvu ‘naredbu’ u vezi sa isplatom pomoći zaposlenima, niti određivati iznose takvih isplata. Nemamo zakonski osnov da na ovaj način uređujemo politiku zarada i drugih primanja zaposlenih u akcionarskim društvima“, saopštili su iz Ministarstva.
Dodali su da su, nakon što je menadžment kompanije donio odluku o isplati pomoći, ukazali da takav model nije adekvatno rješenje za postojeće probleme i da je potrebno racionalizovati troškove poslovanja.
„Ministarstvo u potpunosti razumije nezadovoljstvo zaposlenih nakon usvajanja Kolektivnog ugovora ŽICG. Uprkos sugestijama Ministarstva, menadžment kompanije ostao je pri odluci o isplati pomoći sve do trenutka kada je, prema sopstvenim navodima, ostao bez novca opredijeljenog za tu namjenu. Menadžment je odgovoran da društvom upravlja u skladu sa propisima i u okviru svojih nadležnosti donosi poslovne odluke“, kazali su iz ovog Vladinog resora.
Radnici su tako odustali od neposrednog zahtjeva za dodatnih 200 eura, ali će konačno rješenje njihovog nezadovoljstva zavisiti od završetka analize predloženog aneksa, procjene fiskalnih posljedica i dobijanja saglasnosti Vlade Crne Gore.