Iz PKCG navode da od najave „Euro modela“ intenzivno razgovaraju sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi se sagledale moguće posljedice predloženih rješenja na poslovanje kompanija, zaposlenost i konkurentnost crnogorske privrede.
Održiv rast zarada mora biti praćen većom produktivnošću, boljim ekonomskim rezultatima i sposobnošću kompanija da dugoročno podnesu povećane troškove rada, ocijenili su iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), prenosi CdM.
Iz PKCG navode da od najave „Euro modela“ intenzivno razgovaraju sa privrednicima i sektorskim udruženjima, kako bi se sagledale moguće posljedice predloženih rješenja na poslovanje kompanija, zaposlenost i konkurentnost crnogorske privrede.
„Privreda ne osporava cilj daljeg rasta zarada i unapređenja životnog standarda građana. Međutim, održiv rast plata mora biti praćen rastom produktivnosti i ekonomskih rezultata, kao i sposobnošću kompanija da dugoročno finansiraju veći trošak rada“, navodi se u saopštenju.
Iz Komore posebno ukazuju na situaciju na tržištu rada, koja je, kako navode, već značajno uticala na rast zarada tokom prethodnog perioda.
„Nedostatak radne snage doveo je do značajnog povećanja plata u brojnim djelatnostima, zbog čega novi administrativni rast troškova rada dolazi u trenutku kada su se kompanije već suočavale sa takvim tržišnim pritiscima“, kazali su iz PKCG.
Kao jedan od važnih izazova privrednici izdvajaju i kompresiju platnih razreda. U PKCG objašnjavaju da povećanje zarada zaposlenih koji primaju minimalnu platu može imati širi efekat, jer se otvara potreba za korekcijom zarada i onima koji imaju veći nivo odgovornosti, iskustva ili kvalifikacija.
„Ono stvara potrebu za korekcijom zarada i zaposlenima sa većim stepenom odgovornosti, iskustva i kvalifikacija, kako bi se očuvale postojeće razlike između radnih mjesta i unutrašnja struktura zarada u kompanijama. Upravo taj sekundarni efekat može značajno povećati ukupan trošak rada – a on nije analiziran kao neminovnost, niti je prepoznat kao izazov“, pojasnili su.
Prema ocjeni PKCG, mladi, pripravnici i osobe koje tek ulaze na tržište rada mogli bi biti posebno izloženi posljedicama povećanja troška zapošljavanja, piše CdM.
„Ukoliko trošak zapošljavanja radnika bez iskustva značajno poraste, dio poslodavaca može biti oprezniji prilikom otvaranja početnih radnih mjesta, angažovanja pripravnika ili dodatnog zapošljavanja. Naravno, rizik otpuštanja usljed nagomilanih troškova takođe postoji“, naveli su.
U Komori naglašavaju da se efekti novog modela neće jednako odraziti na sve djelatnosti i preduzeća. Najveći pritisak, kako navode, mogao bi biti u radno intenzivnim sektorima, gdje trošak rada predstavlja veliki dio ukupnih poslovnih rashoda, a prostor za automatizaciju je ograničen.
„Najveći pritisak očekuje se u radno intenzivnim sektorima, odnosno tamo gdje trošak rada ima veliko učešće u ukupnim troškovima poslovanja, a mogućnosti automatizacije su ograničene. Posebno treba imati u vidu položaj mikro i malih preduzeća, koja čine dominantan dio crnogorske privrede i zapošljavaju veliki broj radnika“, dodaje se u saopštenju.
Posebno osjetljivim smatraju proizvodnju, prerađivačku industriju i izvoznike, koji, za razliku od kompanija usmjerenih na domaće tržište, često nemaju mogućnost da povećane troškove jednostavno prebace na kupce.
„Za razliku od djelatnosti koje su dominantno usmjerene na domaće tržište, izvozne kompanije često nemaju mogućnost da povećani trošak jednostavno prenesu na prodajnu cijenu, jer konkurenciju imaju na međunarodnom tržištu. Zbog toga rast troškova kod njih može direktnije uticati na konkurentnost, prostor za investicije i buduće širenje poslovanja“, istakli su.
Iz PKCG smatraju da reakcije kompanija na povećane troškove neće biti iste. Dio preduzeća mogao bi ih apsorbovati kroz smanjenje profitabilnosti, druga kroz povećanje produktivnosti i reorganizaciju, dok bi kompanije koje imaju prostora za to mogle dio troškova prenijeti na cijene proizvoda i usluga, prenosi CdM.
Zbog toga, kako navode, posebnu pažnju treba posvetiti mogućem uticaju na inflaciju. Upozoravaju i da bi se veći troškovi rada mogli prenositi kroz lance dobavljača, čime bi se povećavali ulazni troškovi i drugih kompanija.
„Zbog svega navedenog, Privredna komora smatra da je prije primjene ovog modela potrebno imati preciznu procjenu efekata po sektorima i kategorijama preduzeća, jasna pravila obračuna zarada (dodaci, minuli rad i sl), kao i mehanizam kontinuiranog praćenja efekta i posljedica mjere“, kazali su.
Iz PKCG očekuju da će uskoro biti održan sastanak predsjednika Vlade sa predstavnicima privrede, na kojem bi se detaljno razgovaralo o najavljenim rješenjima, mogućim modelima i dinamici njihove primjene, kao i o potencijalnim posljedicama po različite sektore i kategorije preduzeća.
Prema njihovim riječima, direktan dijalog je važan kako bi konačna rješenja bila ekonomski održiva, predvidiva i primjenjiva u praksi.
„Cilj svih učesnika treba da bude isti — veće i održive zarade, uz očuvanje radnih mjesta, konkurentnosti kompanija i prostora za nove investicije. Zbog toga je važno da se svaka mjera koja značajno mijenja troškove poslovanja uvodi predvidivo, na osnovu procjene ekonomskih efekata i u dijalogu sa privredom“, zaključuju iz PKCG.