Ministarstvo ekonomskog razvoja smatra da zabrana rada nedjeljom štiti zdravlje zaposlenih i ne narušava slobodu preduzetništva
Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj nakon odluke Ustavnog suda pozvao Skupštinu da sačeka sa ponovnim uvođenjem neradne nedjelje dok se ne pronađe ustavno održivo rješenje, njegovo ministarstvo sada smatra da nema osnova za prihvatanje nove inicijative za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom u trgovinama, prenosi Pobjeda.
Nakon što je Ustavni sud krajem januara ukinuo raniju odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja, Skupština je u februaru usvojila gotovo identično zakonsko rješenje. Jedina značajnija izmjena odnosi se na obrazloženje da se zabrana rada nedjeljom uvodi radi zaštite zdravlja zaposlenih u trgovinskom sektoru, prenosi CDM.
Unija poslodavaca Crne Gore ponovo je pokrenula inicijativu pred Ustavnim sudom, navodeći da zakonodavac nije otklonio razloge zbog kojih je prethodna odredba proglašena neustavnom. Iz te organizacije tvrde da se novim zakonskim rješenjem ograničava sloboda preduzetništva, zanemaruje socijalni dijalog i diskriminišu pojedini privredni subjekti, prenosi CDM.
U mišljenju Ministarstva ekonomskog razvoja, koje je potpisao Đeljošaj, navodi se da sloboda preduzetništva nije apsolutno pravo i da Ustav dozvoljava određena ograničenja radi zaštite javnog interesa, zdravlja zaposlenih i socijalne sigurnosti. Ministarstvo smatra da je cilj osporene odredbe zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenih, unapređenje prava na sedmični odmor i usklađivanje poslovnog i porodičnog života.
Kako se ističe, zakonodavac je imao pravo da procijeni da mjere poput povećanja zarada za rad nedjeljom ili rotacije zaposlenih nijesu dovoljne za ostvarivanje željenog nivoa zaštite radnika. U mišljenju se dodatno naglašava da se ne može zanemariti ni socijalna funkcija nedjelje kao dana namijenjenog porodičnom i društvenom životu.
Ministarstvo odbacuje i tvrdnje o diskriminaciji, navodeći da su izuzeci od zabrane rada, poput apoteka, pekara, kioska i benzinskih pumpi, zasnovani na objektivnim kriterijumima i potrebama građana. Takođe smatraju da prethodna odluka Ustavnog suda nije spriječila zakonodavca da ponovo uredi ovo pitanje na drugačiji način.
Podsjećamo, prije ponovnog usvajanja zakona Đeljošaj je upozoravao da se odluka Ustavnog suda ne smije relativizovati niti ignorisati, poručujući da podržava isključivo rješenja koja su u potpunosti usklađena sa odlukama najviše sudske instance za zaštitu ustavnosti.