Vlada razmatra Agrobudžet od 77 miliona eura, dok poljoprivrednici čekaju isplate i upozorava se na rast inflacije
Na pragu drugog kvartala, Vlada Crne Gore razmatra Agrobudžet, dok istovremeno raste uvoz hrane i cijene, kao posljedica globalne ekonomske krize.
Prema podacima Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, Crna Gora godišnje uvozi hranu vrijednu više od milijardu eura, dok je izvoz deset puta manji. Ekonomista Mirsad Spahić upozorava da se domaći resursi nedovoljno koriste i apeluje na građane da se, gdje god je moguće, bave proizvodnjom hrane.
Agrobudžet za ovu godinu iznosi 77 miliona eura i, kako navodi Spahić, koncipiran je tako da se sredstva u potpunosti iskoriste, za razliku od prethodne godine kada je dio novca ostao neutrošen.
„Uveli smo plaćanja za područja sa otežanim pristupom resursima i tržištu, gdje je sezona proizvodnje kratka. Ti proizvođači će sada dobijati veću podršku“, kazao je Spahić.
Kašnjenje u donošenju Agrobudžeta, kako objašnjava, rezultat je očekivanog formiranja agencije za plaćanja. Istovremeno, od Ministarstva finansija zatraženo je milion eura za nadoknadu neisplaćenih akciza iz prošle godine.
„Očekujemo da će Vlada imati sluha i omogućiti isplatu tog novca poljoprivrednicima“, rekao je Spahić.
Iako je smanjenje akciza donekle olakšalo proizvodnju, ono neće zaustaviti rast cijena.
„Kao uvozno zavisna država, inflaciju uvozimo kroz hranu i piće“, upozorava Spahić.
Poseban problem predstavlja prekomjerni uvoz, čak i proizvoda koje Crna Gora može sama da proizvede. Tako je, na primjer, uvoz sirovog mesa prošle godine dostigao oko 150 miliona eura.
Domaći proizvođači suočavaju se i sa dodatnim izazovima – proizvodnja jaja smanjena je zbog ptičje gripe, dok domaće mlijeko ima tržište, ali uvoz i dalje dominira.
Između dva popisa zabilježen je i pad broja okućnica, bašti i vrtova za oko 30 odsto, što dodatno povećava zavisnost od uvoza, posebno kada je riječ o voću i povrću.
„Preporuka je da svi koji imaju mogućnost organizuju sopstvenu proizvodnju hrane, kako bi manje zavisili od tržišta“, istakao je Spahić.
Dodatni pritisak na cijene dolazi i sa svjetskog tržišta, gdje je cijena pšenice porasla za 10 do 15 odsto.