Jedna od najvažnijih novina odnosi se na ovlašćenje ASK-a da, radi provjere tačnosti imovinskih kartona, pristupa podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu. To uključuje informacije o računima javnih funkcionera i članova njihovih zajedničkih domaćinstava
Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, kojim se predviđa značajno jačanje nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Nova zakonska rješenja omogućavaju Agenciji pristup podacima o bankovnim računima javnih funkcionera i članova njihovih domaćinstava, proširuju kontrolu porijekla imovine, uvode strože sankcije za kršenje propisa i preciznije uređuju pitanja sukoba interesa i obaveza nosilaca javnih funkcija, prenosi CdM.
Predlog zakona upućen je Skupštini po hitnom postupku, uz obrazloženje da predstavlja dio reformskih obaveza iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i da je usmjeren na unapređenje preventivnog sistema borbe protiv korupcije.
„Cilj donošenja Predloga zakona jeste da se unaprijedi rad Agencije za sprečavanje korupcije, doprinese uklanjanju nedostataka uočenih u dosadašnjoj praksi, kao i da se generalno unaprijede normativni i pravni mehanizmi u smislu obezbjeđenja adekvatnih preduslova za što efikasnije suzbijanje i prevenciju korupcije“, navodi se u obrazloženju Vlade.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na ovlašćenje ASK-a da, radi provjere tačnosti imovinskih kartona, pristupa podacima koji predstavljaju bankarsku tajnu. To uključuje informacije o računima javnih funkcionera i članova njihovih zajedničkih domaćinstava, piše CdM.
Prema predloženim izmjenama, Agencija će moći da kontroliše stanje depozita, prilive i ukupno stanje na računima, pri čemu će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za provjeru prijavljenih prihoda i imovine. Istovremeno, ASK će biti obavezna da primijeni odgovarajuće tehničke i organizacione mjere zaštite svih prikupljenih podataka.
Predlog zakona uvodi i novi mehanizam za upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine sa njihovim stvarnim stanjem. Ukoliko Agencija utvrdi nesrazmjer veći od 50.000 eura između prijavljene i stvarne imovine ili prihoda javnog funkcionera i članova njegovog domaćinstva, funkcioner će biti u obavezi da dostavi dokaze o porijeklu te imovine.
„Cilj ove odredbe je jačanje mehanizama kontrole tačnosti i potpunosti podataka koje javni funkcioneri prijavljuju, kao i unapređenje transparentnosti i odgovornosti u vršenju javnih funkcija“, ističe se u obrazloženju.
Mogućnost pokretanja ovog postupka biće predviđena i za bivše javne funkcionere.
Predloženim izmjenama proširuje se i sadržaj izvještaja o prihodima i imovini. Pored nekretnina, vozila i novčanih sredstava, javni funkcioneri ubuduće će morati da prijavljuju digitalnu imovinu, uključujući kriptovalute, adrese kripto novčanika, NFT tokene, kao i druge oblike digitalne imovine.
Obuhvaćena će biti i prijava trastova, vanknjižnog vlasništva, imovinskih i drugih prava čija vrijednost prelazi 10.000 eura, prenosi CdM.
Predlog zakona predviđa i strože posljedice za kršenje njegovih odredbi. Pravosnažno utvrđena povreda Zakona predstavljaće osnov za pokretanje postupka razrješenja, suspenzije ili utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnog funkcionera.
„Funkcioner koji bude razriješen zbog takvih povreda neće imati pravo na naknadu po prestanku funkcije, dok će onima kod kojih ASK utvrdi značajnu nesrazmjeru između prijavljene i stvarne imovine biti zabranjeno obavljanje javne funkcije dvije godine, osim ako je riječ o funkcionerima koji se neposredno biraju na izborima“, piše u Predlogu zakona.
Izmjenama se dodatno precizira pojam sukoba interesa, koji će postojati i u slučajevima kada privatni interes povezanog lica može da utiče ili ostavi utisak da utiče na nepristrasno obavljanje javne funkcije.
Predviđena su i nova pravila za zaključivanje ugovora sa državnim organima i preduzećima u većinskom državnom vlasništvu, dok se dozvoljeni godišnji prag vrijednosti takvih ugovora povećava sa 1.000 na 5.000 eura neto.
Iz zakona se brišu odredbe koje uređuju zaštitu zviždača, budući da je ta oblast u međuvremenu uređena posebnim zakonom.
O predloženim izmjenama u narednom periodu odlučivaće poslanici u Skupštini Crne Gore, a Vlada je zatražila da se zakon usvoji po hitnom postupku.