Crna Gora je, kako se dodaje, nastavila da bude snažno usmjerena na evropske integracije, iako je početkom 2025. godine proces usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u pojedinim pregovaračkim poglavljima bio usporen zbog unutrašnjih političkih izazova
Evropska unija ocijenila je da je zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori uglavnom uspostavljen, ali da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se on u potpunosti primjenjivao. Posebno je naglašena potreba da se građanima obezbijedi efikasan pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, naročito osobama koje se nalaze u ranjivim situacijama, piše RTCG.
U izvještaju se navodi da je parlament u decembru 2025. godine usvojio novi Zakon o zabrani diskriminacije, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Ipak, najranjivije društvene grupe, među kojima su Romi i Egipćani, osobe sa invaliditetom i LGBTI osobe, i dalje su bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
“Crna Gora mora efikasno da sprovede sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije i Grupe eksperata za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, ističe se u izvještaju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).
Na čelu EEAS-a nalazi se visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Kada je riječ o funkcionisanju demokratskih institucija, u dokumentu se navodi da je ono uglavnom bilo stabilno. Ipak, politička polarizacija je i dalje predstavljala izazov, zbog čega su institucije ostale osjetljive na političke krize i blokade, piše RTCG.
Vladajuća većina, koju čini raznolika koalicija stranaka, prema ocjeni EU bila je relativno stabilna, uprkos povremenim političkim tenzijama.
“U julu je parlament usvojio izmjene zakonodavnog okvira za izbore, djelimično rješavajući dugogodišnje preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR), uključujući nadzor finansiranja kampanja i medija, poboljšanje integriteta izborne administracije, povećanje rodne kvote na izbornim listama i uvođenje jedinstvenog dana za održavanje lokalnih izbora”, navedeno je uz opasku da ni izbori u Kotoru i u Šavniku nijesu završeni.
Crna Gora je, kako se dodaje, nastavila da bude snažno usmjerena na evropske integracije, iako je početkom 2025. godine proces usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u pojedinim pregovaračkim poglavljima bio usporen zbog unutrašnjih političkih izazova.
Parlament je, prema ocjeni iz izvještaja, radio redovno, uglavnom uz konsenzus kada je riječ o ključnim reformama povezanim sa EU. Istovremeno, potrebni su dodatni napori kako bi se obezbijedila stvarna i sadržajna saradnja Vlade sa organizacijama civilnog društva.
Nakon ispunjavanja privremenih mjerila, aktivnosti EU u Crnoj Gori nastavile su da budu usmjerene na ključne oblasti obuhvaćene završnim mjerilima u oblasti osnovnih prava, u okviru poglavlja 23 pristupnih pregovora.
“Ona su se odnosila na usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i međunarodnim standardima u cilju jačanja efikasne primjene ljudskih prava, procesnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od diskriminacije, uključujući rasizam i ksenofobiju, kao i rodnu ravnopravnost. EU je nastavila da pažljivo prati stanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pristupnih pregovora EU, u okviru poglavlja 23 – pravosuđe i osnovna prava. Postojao je redovan politički dijalog na političkom nivou, projekti koje finansira EU, kao i angažovanje sa međunarodnim organizacijama i civilnim društvom. Crna Gora je učestvovala u Procesu stabilizacije i pridruživanja i nastavila je da u velikoj mjeri sprovodi svoje obaveze iz ovog sporazuma”, podvučeno je u tekstu.
U oblasti borbe protiv korupcije i privrednog kriminala završene su tri sektorske procjene rizika. One su obuhvatile rizik od pranja novca povezanog sa korupcijom na visokom nivou, rizik od pranja novca povezanog sa korišćenjem gotovine i neformalnom ekonomijom, kao i rizik od finansiranja terorizma koji uključuje neprofitne organizacije i institucije za platni promet, piše RTCG.
Poseban napredak zabilježen je u oblasti pristupa pravdi i zaštite žrtava.
“Usvojene su izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čime je značajno poboljšan pristup pravdi za najranjivije kategorije žrtava krivičnih djela. Značajan korak preduzet je ka uspostavljanju sveobuhvatnog sistema zaštite prava žrtava kroz izradu prve Nacionalne strategije o pravima žrtava u Crnoj Gori, koja je usvojena 25. decembra 2025. godine. U kontekstu zaštite žrtava, takođe su izrađene Smjernice za izricanje kazni u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Crna Gora je nastavila da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava i blisko sarađivala sa EU u multilateralnim forumima za ljudska prava”, piše u izvještaju.
U zaključku se navodi da Crna Gora još nije ratifikovala Protokol iz 2014. godine uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) iz 1930. godine o prinudnom radu. Takođe se ističe potreba za unapređenjem mehanizama za izvještavanje mehanizama UN-a za ljudska prava, kao i praćenje sprovođenja njihovih preporuka.