Sud je istakao i da je ovakav model mogao otvoriti prostor za neprimjeren uticaj na nezavisnost državnih službenika i javnih funkcionera, posebno nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da bivši član 29 Zakona o održavanju stambenih zgrada, kojim je bilo regulisano rješavanje stambenih pitanja određenih kategorija zaposlenih u državnim organima, nije bio usklađen sa Ustavom tokom perioda u kojem je važio.
Kako prenosi Dan, Sud je zaključio da je zakonodavac prekoračio ustavna ovlašćenja jer je ključna pitanja – postupak, način i kriterijume za dodjelu stanova – prepustio uređivanju podzakonskim aktima Vlade, organa lokalne samouprave, Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda, umjesto da budu jasno definisana zakonom.
Prema obrazloženju Ustavnog suda, takvo normativno rješenje nije pružalo dovoljno precizan pravni okvir, ostavljajući prostor za proizvoljno odlučivanje, što je u suprotnosti sa principima vladavine prava, pravne sigurnosti i usklađenosti pravnih propisa.
Posebnu pažnju Sud je posvetio odredbi koja je omogućavala Vladi i jedinicama lokalne samouprave da rješavaju stambena pitanja lica „čiji je rad od interesa za državu, odnosno jedinicu lokalne samouprave“. Ocijenjeno je da zakon nije jasno propisivao ko utvrđuje taj status, na osnovu kojih kriterijuma i koji organ je za to nadležan, zbog čega takvo rješenje nije ispunjavalo zahtjeve pravne izvjesnosti i predvidljivosti.
Sud je istakao i da je ovakav model mogao otvoriti prostor za neprimjeren uticaj na nezavisnost državnih službenika i javnih funkcionera, posebno nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
Neustavnom je proglašena i odredba prema kojoj su postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda bili uređivani aktima njihovih nadležnih savjeta i samog Ustavnog suda. U obrazloženju se navodi da zakon nije propisivao ni vrstu tih akata niti zakonske kriterijume na osnovu kojih bi oni bili donošeni.
S druge strane, Ustavni sud nije prihvatio inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 28 Zakona, kojim je bilo predviđeno da Vlada i lokalne samouprave, osim finansijskih sredstava, mogu obezbijediti građevinsko zemljište i druga sredstva za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u državnim organima i lokalnoj upravi. Sud je ocijenio da ta odredba sama po sebi nije protivna Ustavu niti narušava princip jednakosti, uz napomenu da bi eventualna proizvoljna primjena mogla biti predmet ustavne žalbe.
Odluka se odnosi na zakonske odredbe koje su prestale da važe krajem 2022. godine, kada je Skupština izmjenama Zakona ukinula poglavlje koje je uređivalo dodjelu stanova. Ipak, Ustavni sud je, u skladu sa svojim ovlašćenjima, ocjenjivao njihovu ustavnost za vrijeme dok su bile na snazi, prenosi Dan.
Postupak je pokrenut na predlog pet poslanika Demokratske Crne Gore i inicijativu nevladine organizacije Institut alternativa. Za ovakvu odluku glasalo je pet sudija, dok je jedan bio protiv. Odluka će biti objavljena u Službenom listu Crne Gore.
U istom predmetu Sud je odbio inicijative kojima je osporen član 16 Zakona o održavanju stambenih zgrada. Tom odredbom propisano je da etažni vlasnici troškove održavanja zgrade snose srazmjerno površini svojih stanova ili poslovnih prostora. Ustavni sud ocijenio je da je takvo rješenje jasno, precizno i u skladu sa principima pravne sigurnosti, te da ne predstavlja osnov za diskriminaciju jer se isti kriterijum primjenjuje na sve etažne vlasnike.