Pristupni proces koji vodi članstvu u Evropskoj uniji (EU) nije samo tehničko pitanje, pa ga ne može u cjelosti voditi tehnička vlada, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.
On je, za Novu M, ocijenio da je teško očekivati da će aktuelni saziv Skupštine, zbog svega što se dogodilo u proteklih godinu, postići dogovor koji bi doveo do stvaranja neke nove, stabilne većine i efikasnog kabineta, koji bi onda mogao iznijeti mandat do kraja.
Picula smatra da je rasplet političke krize najvjerovatnije u vanrednim izborima.
On je dodao da se nada se da će Crna Gora nakon toga dobiti vlast sa jasnom proevropskom agendom.
„Prva vlada imenovana iz ovog saziva Skupštine nije imala održivu proevropsku agendu, a ta se agenda trebala očitavati u nastavku evropskih procesa koji bi doveli do bržeg zatvaranja poglavlja koji su uspješno otvoreni tokom ranijih faza pregovaračkih procesa“, rekao je Picula.
Kako je kazao, druga vlada pala je zbog promjene prioriteta, što, prema njegovoj ocjeni, nije trebalo da se dogodi.
Prema njegovim riječima, ta je vlada na papiru imala sastav koji je mogao taj proces nositi i, kko je dodao, iz svega se nazire kako u Crnoj Gori rastu izgledi za vanrednim izborima.
Komentarišući potencijalne scenarije rješenja političke krize, Picula je rekao da „pristupni proces koji vodi članstvu u EU nije samo tehničko pitanje, pa ga ne može u cjelosti voditi tehnička vlada“.
On je dodao da, budući da se tiče transformacije cijelog društva, ni neka manjinska nema puni politički kapacitet da to dovrši.
„Ja ne želim komentarisati o tome žele li ili ne žele biti premijer ili premijersku funkciju, međutim vjerujem da svaki kandidat ili kandidatkinja treba procijeniti može li računati na podršku agendi koja sadrži hitno vraćanje Crne Gore na evropski put u skladu sa preuzetim obavezama i preporukama EU za stvaranje uslova za vanredne parlamentarne izbore“, rekao je Picula.
Picula je naveo da nijedna koalicija u posljednje dvije godine nije uspjela da održi unutrašnju konzistenciju.
On je dodao da je i bivši potpredsjednik, a potom i predsjednik Vlade Dritan Abazović bio dio tih pokušaja koji su i doveli do pada dvije vlade.
„Kritike koje sam uputio na proces usvajanja Temeljnog ugovora stoje i dalje, tu se ništa nije promijenilo. Posebno tu mislim na preklapanje članova komisije koja je trebalo ocjenjivati sadržaj Temeljnog ugovora“, rekao je Picula.
Picula je istakao da crnogorska politika treba da odluči gdje želi da ide – u EU ili želi da se nađe u orbiti nekog "rusko-srpskog sveta", što, kako je dodao, apsolutno je suprotstvaljeno interesima Crne Gore.
Upitan da li podržava stav američke administracije da Demokratski front (DF) nije njihov partner, odnosno da ne bi trebalo da bude dio nove većine, Picula je rekao da je njegova poruka služila kao upozorenje - da postoji direktna veza između sastava Skupštine odnosno vlade koju bi formirala skupštinska većina.
Picula je naglasio da to konkretno znači da građani koji i dalje velikom većinom podržavaju pridruživanje Crne Gore EU, trebaju biti sigurni da će ih tim putem odvesti brže i uz manje komplikacija.
„Na kraju mislim da je takođe bilo indikativno izazivanje vanrednog stanja od strane pripadnika DF-a tokom održavanja sjednice Skupštine“, rekao je Picula.
On je naveo da svi izvještaji, pa i njegov, govore o ograničenom napretku koji je Crna Gora postigla u ključnim poglavljima u proteklih godinu, dvije, ali crta će se podvlačiti krajem godine.
“Pa Crna Gora ne smije ostati predugo u trenutnom političkom vakuumu. Ona jeste na neki način pomalo već u cajtnotu, previše je vremena izgubljeno ali to ne mora značiti da je proces nepovratno izgubljen. Šansa postoji, jer je interes pa i potreba evropskog projekta da se širi tu“, kazao je Picula.
Picula je zaključio i da će se narednih sedmica vidjeti hoće li se i kako raspetljati trenutna politička kriza i da li će novi kandidat ili većina imati ambiciju da Crna Gora ovu godinu završi bolje nego sto je u nju ušla.