Crvena planeta?

Mars nije uvijek bio crvena pustinja: Naučnici pronašli dokaze o postojanju drevnog okeana

Analiza satelitskih snimaka pokazala je da je Mars nekada imao ogroman okean koji se prostirao preko sjeverne hemisfere.

MArs
Izvor: Smart Life/ NASA

Mars je prepun dokaza da je Crvena planeta nekada bila upečatljivo plava, sa blistavim jezerima, vijugavim rijekama i ogromnim okeanima. Naučnici su sada uspjeli da utvrde i koliki je bio nivo mora u najvlažnijem periodu njegove istorije.

Naučnici su se fokusirali na kanjon Koprates Šazma, dio Valles Marineris-a, najveće mreže kanjona u Sunčevom sistemu, analizirajući podatke sa tri satelita.

Tamo su satelitske slike otkrile naslage u obliku lepeze koje snažno podsjećaju na rječne delte, kakve na Zemlji nastaju kada rijeka ulazi u stajaću vodu.

"Delta strukture nastaju tamo gdje rijeke izlivaju u okeane, kao što znamo iz brojnih primjera na Zemlji. Strukture koje smo uspjeli da identifikujemo na slikama jasno su ušće rijeke u okean", kaže Fric Šluneger, geomorfolog sa Univerziteta u Bernu, Švajcarska, prenosi ScienceAlert.

Izvor: npj Space Exploration / ISSN 3059-3700 (online), ESA/ExoMars – TGO/CaSSIS/Ignatius Argadestya

Sve strukture nalik delti pronađene su na visinama od 3.650 do 3.750 metara ispod referentnog nivoa površine Marsa. To ih smješta oko 1.000 metara iznad najdublje tačke u Valles Marineris-u i ukazuje na more približno veličine našeg Arktičkog okeana.

"Uspjeli smo da obezbijedimo dokaze za najdublji i najveći bivši okean na Marsu do sada, okean koji se prostirao preko sjeverne hemisfere planete", kaže Ignatius Argadestya, geolog sa Univerziteta u Bernu.

Istraživači procjenjuju da su naslage formirane pre oko tri milijarde godina, u periodu sa najvećom dostupnošću površinske vode na Marsu. Zanimljivo je da je to nekoliko stotina miliona godina kasnije nego što su pokazivale prethodne procjene o postojanju marsovskog okeana.

Bez obzira na to da li je voda isparila ili se povukla ispod površine, sve više dokaza ukazuje na bujnu i potencijalno nastanjivu prošlost našeg danas suvog, prašnjavog susjeda. Pošto se život na Zemlji pojavio relativno brzo, postoji mogućnost da je i Mars nakratko bio dom ranim oblicima organizama.

Istraživači sugerišu da bi ove novootkrivene obale mogle biti među najperspektivnijim mjestima za potragu za ostacima drevnog vanzemaljskog života.

Istraživanje je objavljeno u časopisu "npj Space Exploration".