Vjerovali ili ne - najpopularnija lozinka na svijetu je "123456" koju koristi čak 23,2 miliona naloga. Riječ "password" nalazi se na četvrtom mjestu najčešće korišćenih lozinki. Evo nekoliko savjeta kakvu lozinku da napravite.
Jedan od popularnijih videa na društvenim mrežama u posljednje vrijeme je onaj na kojem predsjednik tzv. Kosova Hašim Tači ukucava svoju šifru na kompjuteru kako bi pristupio programu.
1, 2, 3, 4, 5, 6... ukucava Tači, što je mnoge nasmijalo. Vrlo komplikovana šifra!
nadja stolica(13) hasim taci(50) 1:0 pic.twitter.com/Jp6R08NHOe
— STOLA (@zzvizna) April 23, 2019
Ali, nije jedini.
Prema podacima globalnog istraživanja Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost
Ujedinjenog Kraljevstva (NCSC), najučestaliji pasvord (lozinka) na svijetu je kombinacija brojeva "123456"koju koristi čak 23,2 miliona naloga.
Ovaj podatak objavljen je uoči Svjetskog dana pasvorda koji je ustanovljen sa idejom da ukaže na važnost pasvorda kao prve linije odbrane u digitalnom svijetu i da podigne svijest o tome zašto najjednostavnije lozinke poput "111111" predstavljaju pretnju po sajber bezbjednost.
Prema istom izvoru, na drugom mjestu je lozinka "123456789" koju ima 7,7 miliona naloga, a slijede je niz prvih slova u gorenjem redu tastature - "qwerty" i sama reč "password" koje upotrebljavaju više od 3 miliona naloga na svijetu. Među TOP 10 pasvorda nalaze se i "abc123", "pasword1" i "111111".
Stručnjaci softverske agencije za digitalnu transformaciju poslovanja Namics navode da je edukacija o značaju pravilnog kreiranja pasvorda prvi korak u zaštiti od zloupotrebe i da je najslabija karika u bezbjednosnom lancu gotovo uvijek ljudska.
"Digitalizacija je dovela do toga da su se neki od naših svakodnevnih zadataka pretvorili u polu mehaničke radnje. Otključavamo telefon, koristimo imejl adresu, kupujemo putem Interneta i račune plaćamo elektronski i o tome ne razmišljamo previše. Svaka od ovih radnji najprije zahteva identifikaciju, upravo da ne bi došlo do neovlašćenog preuzimanja ličnih podataka. U početku, za pristup određenoj aplikaciji bilo je dovoljno samo ukucati pasvord, a kako su se razvijali mehanizmi za bezbjednost na Internetu stepen zaštite je počeo da podrazumijeva slanje poruke na mobilni telefon, potvrdu putem druge aplikacije i slično. Ipak, svi ostali koraci pri identifikaciji imaju manju težinu ukoliko korisnici nisu svjesni koliko je važno kreirati takozvani jak pasvord", objašnjava Jan Keler iz beogradskog odsjeka digitalne agencije Namics.
Keler dodaje da problem nastaje kada lozinka nije jedinstvena i dovoljno jaka (pokazuje se kao
strong password prilikom kreiranja):
"Dešifrovanje pasvorda je lako ukoliko su riječi koje se koriste generičke i lako pretpostavljene - poput ličnih imena, datuma rođenja, naziva omiljenih bendova ili brojeva u nizu, što ugrožava sajber zaštitu".
Iz Namics-a sugerišu da je jedan od najlakših načina za stvaranje jakog, a lako pamtljivog pasvorda: upotrijebiti rečenicu koja je čovjeku značajna zbog nečega i kombinovati je sa simbolima i brojevima.
"Sa ovim na umu moguće je napraviti jak pasvord i dobru prvu liniju odbrane koja će pomoći sigurnost pojedinca na Internetu. Dodatno, nije preporučljivo koristi jedan pasvord za sve naloge. Korišćenjem različitih lozinki sprječava se da svi nalozi jedne osobe budu hakovani u isto vrijeme", kaže Keler.
Od svog nastanka, kada se koristila za vojne potrebe, do današnje obaveze svakog korisnika digitalnih uređaja (poput bankomata i pametnih mobilnih telefona), personalna šifra je najosnovniji oblik zaštite od mnogobrojnih malverzacija podacima.
Sa ciljem da se ukaže na važnost personalne šifre na Internetu, 2013. godine ustanovljen je Svjetski dan pasvorda i od tada se obilježava svakog prvog četvrtka u maju.