Naučnici vjeruju da "deža vu" osjećaj može da bude znak određenih bolesti ili poremećaja.
Deža vu (deja vu) osjećaj je gotovo svima dobro poznat. Sigurno da ne postoji osoba koja ga nije makar jednom doživjela i karakteriše ga osjećaj da se određena situacija već dogodila u prošlosti.
"Deja vu" je izraz koji je potekao iz francuskog jezika i znači upravo to - "već viđeno". Postoji mnogo teorija i objašnjenja o njemu, a naučnici se uveliko bave istraživanjem o istoj. Ipak, i dalje ne mogu da je objasne do kraja, ali mnoge zanimaju odgovori na razna pitanja: zašto se ovaj fenomen često javlja, da li je to dobar ili loš znak, ima li veze sa našim zdravljem, koji ljudi ga najviše doživljavaju i mnoga druga.
Naučnici "deža vu" objašnjavaju kao pojavu koja je rezultat ekstremne reakcije moždanog memorijskog sistema i mnoštva poznatih predmeta, ali koji su raspoređeni i namješteni drugačije. Neki stručnjaci smatraju da je "deža vu" samo privremeni poremećaj u hipokampusu, dijelu mozga koji igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje i koji igra bitnu ulogu u formiranju novih sjećanja.
Sa druge strane, postoje naučnici koji smatraju da je "deža vu" povezan sa nekim bolestima. Za primjer su naveli ženi koja je godinama doživljavala ovaj efekat, a kojoj je na kraju dijagnostikovana epilepsija.
Osim toga, ovaj fenomenan povezali su sa šizofrenijom, anksioznošću i poremećajima identiteta, iako takve teorije nikada nisu zvanično potvrđene i dokazane.
Kod koga se najviše javlja "deža vu"?
Istraživanja pokazuju da se "deža vu" najviše javlja kod osoba koje su pod stresom ili koji pate od anksioznosti. Ljudi koji imaju previše obaveza i napete poslove, svakodnevno su pod tenzijom i pritiskom zbog čega je veća vjerovatnoća da češće imaju ovaj osjećaj.
Prije nekoliko godina zabilježen je "jedan od najčudnijih slučajeva deža vua ikada zabilježenih u istoriji medicine". Jedan Britanac je od 2007. godine imao hronični osjećaj "deža vua". Na početku su napadi trajali nekoliko minuta dnevno, a od 2010. godine su se pogoršali i od tada nije u stanju da gleda TV, sluša radio ili da čita zbog, kako opisuje, "konstantnog osjećaja da se sa tim sadržajem već susretao".
Njegov slučaj objavljen je u Žurnalu izvještaja o medicinskim slučajevima, u kome se navodi da kod njega nisu otkriveni nikakvi neurološki problemi, koji se povezuju sa osjećajem deža vua. Autorka izvještaja doktorka Kristin Vels navela je da je to vjerovatno prvi zabilježeni slučaj anksioznosti izazvane osjećajem "deža vu".
