Bivši američki ambasador u BiH tvrdi da je administracija SAD 2025. godine postigla aranžman sa Miloradom Dodikom, dok je iznio i nove detalje o pregovorima iz 2021. i 2022. godine.
Bivši ambasador Sjedinjene Američke Države u Bosna i Hercegovina Michael Murphy reagovao je na najnoviji izvještaj administracije predsjednika Donald Trump o politici prema Zapadnom Balkanu, koji je dostavljen američkom Kongresu.
Marfi je javno iznio tvrdnje o političkim pregovorima vođenim tokom 2021. i 2022. godine, kao i o kasnijim potezima Vašingtona prema BiH.
Prema njegovim navodima, tvrdnje administracije o očuvanju „pravne kohezije“ i rješavanju „najakutnije krize“ u Bosni i Hercegovini zapravo predstavljaju refleksiju tajnog aranžmana iz 2025. godine sa predsjednikom Republike Srpske Milorad Dodik.
Marfi tvrdi da je, prema tom dogovoru, američka administracija pristala na ukidanje sankcija Dodiku i uklanjanje visokog predstavnika Christian Schmidt.
„Zauzvrat, Dodik je bio u obavezi da podnese ostavku na funkciju predsjednika Republike Srpske i da poništi dio, ali ne i sve, antidejtonske zakone koje je usvojila Republika Srpska“, naveo je Marfi.
Bivši ambasador ocijenio je da je taj potez administracije doživio potpuni neuspjeh, tvrdeći da je Dodik nakon ukidanja sankcija nastavio da osporava Dayton Agreement i državne institucije BiH.
„Dodik i dalje otvoreno zagovara samostalnost Republike Srpske, širi neistinite istorijske i pravne narative i finansira političke lobiste u Vašingtonu“, naveo je Marfi.
On je iznio i tvrdnje koje se odnose na lidera SDA Bakir Izetbegović i pregovore o ustavnim reformama vođene 2021. i 2022. godine.
Prema Marfijevim riječima, Izetbegović je tokom razgovora sa američkim diplomatama navodno poručio da bi mogao prihvatiti podjelu Bosne i Hercegovine ukoliko bi „njegov dio teritorije bio veličine Slovenije“.
Marfi smatra da aktuelni izvještaj pokazuje „zbrkano“ stanje američke spoljne politike prema regionu i zamjera administraciji što, kako tvrdi, pokušava da opravda povlačenje iz aktivnijeg angažmana pozivanjem na kraj ere „izgradnje nacije“.
Kao dodatni pokazatelj slabljenja američke podrške teritorijalnom integritetu BiH, naveo je i postupanje SAD u Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom sjednice održane 12. maja.
Marfi je zaključio da su pojedini potezi američke administracije naišli na odobravanje među etnonacionalističkim političkim akterima u Bosni i Hercegovini.