U dosadašnjem postupku, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović odbili su da odgovaraju na pitanja zaštitnice, dok su Oleg Obradović i biznismen Veselin Barović iznijeli svoje odbrane.
Dokumentacija koju je Mađar telekom ranije dostavio američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) ukazuje na to da je tokom istrage spornih milionskih ugovora u vezi sa privatizacijom Telekoma Crna Gora došlo do namjernog uklanjanja elektronskih podataka sa računara koje su koristili zaposleni u toj kompaniji. Prema nalazima istražitelja, podaci su brisani posebnim softverom koji je onemogućavao njihovo naknadno vraćanje.
U dokumentima SEC-a, u koje su „Vijesti“ imale uvid, navodi se da su istražitelji koje je 2006. godine angažovao Nadzorni odbor Mađar telekoma pronašli tragove brisanja dokumentacije na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih.
Nekadašnji predsjednik Odbora direktora Telekoma Crna Gora Oleg Obradović, prema informacijama redakcije, tokom jučerašnjeg saslušanja pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem nije se izjasnio o tome da li je neki od računara na kojima su uklanjani podaci bio među onima koje je koristio. To je uslijedilo uprkos tvrdnjama njegovog advokata Nikole Martinovića da je Obradović odgovorio na sva pitanja koja mu je prethodno dostavila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države. Prema istim informacijama, među tim pitanjima navodno se nalazilo i ono koje se odnosilo na brisanje elektronske dokumentacije.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović demantovala je juče za „Vijesti“ tvrdnju da je Obradović odgovorio na sva postavljena pitanja. Govoreći o podacima iz dokumentacije SEC-a i navodima o uklanjanju elektronskih dokumenata, kazala je da o tome neće govoriti u medijima.
„Što se tiče navoda o kojima govorite, a u vezi sa spisima SEC-a i brisanjem dokumentacije, to je tema za sudnicu, kao što sam već rekla, i o tome ne želim medijski da spekulišem“, kazala je Ćirović.
Ona je pojasnila da Obradović nije odgovarao na pitanja, već da je iznio odbranu na način koji je sam smatrao odgovarajućim.
„Iznio svoju odbranu onako kako je smatrao da treba i to je njegovo apsolutno pravo“, navela je Ćirović, dodajući da se Obradović uglavnom osvrtao na elektronsku prepisku koju su mediji objavljivali prethodnih dana.
Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo tokom ljeta prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), pozivajući se na apsolutnu zastaru, Vlada Crne Gore je početkom oktobra 2025. godine zadužila Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države preuzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca.
U dosadašnjem postupku, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović odbili su da odgovaraju na pitanja zaštitnice, dok su Oleg Obradović i biznismen Veselin Barović iznijeli svoje odbrane.
Dokumentacija SEC-a opisuje i način na koji je pokrenuta interna istraga u Mađar telekomu. Tokom revizije finansijskih izvještaja za 2005. godinu, revizorska kuća PwC izdvojila je pojedine ugovore čija svrha i poslovna opravdanost nijesu bile dovoljno jasne. O tome je obaviješten Odbor za reviziju, kojem je preporučeno angažovanje nezavisnih pravnih stručnjaka radi detaljnog ispitivanja spornih poslova, prenose „Vijesti“.
U februaru 2006. godine Odbor je angažovao advokatsku kancelariju „White & Case“ kao nezavisnog pravnog savjetnika. U istrazi su učestvovale i kompanije koje su pružale usluge finansijskog savjetovanja i digitalne forenzike.
U spisima SEC-a navedeno je da su tokom provjera uočeni postupci pojedinih zaposlenih u Mađar telekomu, Crnogorskom Telekomu i T-Mobile Crna Gora koji su, prema nalazima istražitelja, ometali sprovođenje istrage uništavanjem ili izmjenama elektronskih dokumenata.
„Tokom istrage postalo je očigledno da su pojedini zaposleni u kompanijama Mađar telekom, Crnogorski Telekom i T-Mobile Crna Gora ometali istragu uništavanjem ili mijenjanjem elektronskih dokumenata. Konkretno, firma za digitalnu forenziku koja je učestvovala u istrazi utvrdila je da je na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih bilo tragova brisanja dokumenata sa hard-diskova, kao i korišćenja posebnog softvera za trajno brisanje podataka, kojim je onemogućeno njihovo naknadno vraćanje“, navedeno je u dokumentaciji.
Istražitelji su, kako se dalje ističe, pronašli dokaze da se među uklonjenim fajlovima nalazila i značajna količina materijala povezanog sa ugovorima koji su bili predmet provjera.
„Istražitelji utvrdili da su među izbrisanim elektronskim dokumentima bili i brojni dokumenti povezani sa ugovorima koji su predmet istrage“.
Posebno je naglašeno da je do brisanja došlo nakon što je rukovodstvo Mađar telekoma izdalo interna uputstva kojima je zaposlenima naloženo da sačuvaju svu dokumentaciju koja se odnosi na sporne ugovore.
Zbog uništavanja podataka, istražni tim nije mogao da pristupi pojedinim važnim materijalima, uključujući radne verzije ugovora, elektronsku prepisku i druge dokumente koji su mogli biti od značaja za utvrđivanje činjenica.
Posljedice interne istrage bile su i kadrovske promjene u kompaniji. Više zaposlenih je suspendovano, nakon čega su podnijeli ostavke. Među njima su bili visoki predstavnici Grupe za strategiju, kao i jedan od rukovodilaca Crnogorskog Telekoma. Pored toga, izvršena je i potpuna promjena Odbora direktora te kompanije.
„Takođe, zamijenjen je i cjelokupan Odbor direktora Crnogorskog Telekoma“, navedeno je u dokumentima SEC-a.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula je u decembru 2011. godine postupak protiv Mađar telekoma i trojice njegovih nekadašnjih visokih rukovodilaca. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u martu 2014. godine zvanično je potvrdila da je SEC prikupio dokaze o podmićivanju u Crnoj Gori u vezi sa privatizacijom Telekoma Crna Gora. Mađar telekom je kasnije postigao sporazume sa američkim institucijama i prihvatio plaćanje višemilionskih novčanih iznosa.
Telekom Crna Gora, koji je u vrijeme privatizacije bio u državnom vlasništvu, prodat je 2005. godine Mađar telekomu za 114 miliona eura. Od ukupnog iznosa, tri miliona eura bila su namijenjena za subvencionisanje otkupa akcija manjinskih akcionara. U tom periodu Oleg Obradović obavljao je funkciju predsjednika Odbora direktora Telekoma Crna Gora.
Nakon saslušanja Obradovića, Ćirović je ponovila da država, ukoliko je oštećena krivičnim djelom, ima ista procesna prava kao i svaki drugi oštećeni, uključujući mogućnost da nastavi krivično gonjenje kada od njega odustane državni tužilac.
Ona je reagovala na tvrdnje advokatice Svetlane Vujanović, punomoćnice Mila i Ane Đukanović, koja je ocijenila da je Vlada Crne Gore preuzimanjem gonjenja praktično preuzela nadležnosti državnog tužilaštva i da takav potez predstavlja nedopustivo političko miješanje u pravosuđe, pišu „Vijesti“.
„Sva prava koja ima oštećeni u krivičnom postupku ima i država kad je oštećena krivičnim djelom, pa i da preuzme krivično gonjenje kad odustane državni tužilac. A to radi preko svog jedinog zakonskog zastupnika, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore“, kazala je Ćirović.
Istakla je da se dokazni postupak nastavlja i da će biti provjereni svi raspoloživi materijali, uključujući i elektronsku poruku koja je bila predstavljena tokom saslušanja.
„Niti je taj mejl ključni dokaz niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan i da nije falsifikovan, znači to će biti predmet forenzičkog vještačenja“, rekla je Ćirović.
Prema njenim riječima, prije eventualnog podizanja optužnice potrebno je sprovesti još niz dokaznih radnji.
„Ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se provedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice“, navela je ona, dodajući da bi dalji tok postupka mogao biti drugačiji ukoliko bi Specijalno državno tužilaštvo ponovo preuzelo predmet.
Na pitanje da li smatra da SDT nije sprovelo djelotvornu istragu, Ćirović je odgovor prepustila javnosti, ističući da zbog postupka ne trpi nikakve pritiske.
Sa druge strane, Obradovićev advokat Nikola Martinović insistirao je na tome da je njegov klijent odgovorio na sva pitanja koja mu je zaštitnica dostavila. Prema njegovim riječima, najveći dio saslušanja odnosio se na elektronsku poruku koju je Ćirović predočila sudu.
Martinović tvrdi da je riječ o falsifikatu, navodeći da dokument nije dostavljen u izvornom elektronskom formatu, već kao snimak ekrana preuzet sa jedne medijske platforme. Takođe je istakao da se ta poruka ne nalazi ni u dokumentaciji SDT-a iz ranije istrage, niti u materijalima koji su korišćeni u postupku pred američkim SEC-om.
„Toliko grešaka i amaterizma u falsifikovanju teško da možete vidjeti, i to vam očigledno govori da je to rađeno na brzinu i da je to rađeno kako bi se uzeo neki novac od Olega Obradovića“, kazao je Martinović.
On je odbacio autentičnost i drugih poruka koje su se posljednjih dana pojavile u medijima, ocjenjujući ih kao falsifikate i pokušaje podmetanja. Najavio je i da će Obradović pokrenuti odgovarajuće postupke protiv osoba koje ga dovode u vezu sa tim porukama.
Govoreći o porukama koje su se, kako tvrdi, pojavile 2023. godine tokom ranijeg sudskog postupka protiv Obradovića i Miodraga Ivanovića, Martinović je kazao da su one stizale na telefon njegovog klijenta i da su imale karakter pokušaja ucjene.
Prema njegovim riječima, slučaj tada nije prijavljen policiji jer je protiv Obradovića već bio u toku sudski postupak. Martinović je kao osobu koja je, prema njegovim tvrdnjama, slala takve poruke označio Zorana Božinovskog, kojeg je opisao kao navodnog novinara iz Sjeverne Makedonije i osobu koja je, kako je kazao, bila optužena kao pripadnik kriminalne grupe od 20 članova u toj zemlji.