Od kompanija koje posluju u industriji istraživanja i proizvodnje nafte i gasa Crna Gora će uzimati najviše para kada one budu počele najviše da zarađuju. Taj profit neće ići u budžet…
Crna Gora je jedina država na Jadranskom moru koja nije započela traganje za naftom, pišu Dnevne novine u svom vikend izdanju.
List podsjeća da naftne bušotine u Jadranu imaju Hrvatska, Italija i Albanija, koja istražuje naftu i gas preko 50 godina.
Od ukupno 1.500 istražnih bušotina na Jadranu Italija je izbušila 1.358, od kojih ima oko 100 gasnih platformi i 38 naftnih bušotina. Naš susjed Hrvatska izbušila je 133 istražne bušotine i trenutno ima 18 gasnih platformi na sjevernom Jadranu. Albanija aktivno proizvodi naftu i gas od 1960-tih najviše na kopnu, a ima i proizvodnju u Jadranskom moru na Durresi bloku, navode Dnevne novine.
List dodaje da je Crna Gora osmislila sistem kojim se na progresivan način ubira prihod od kompanija koje posluju u industriji istraživanja i proizvodnje nafte i gasa na porezu i na naknadama za proizvedenu naftu i gas. Riječje o sistemu koji podrazumijeva da se uzima najviše od kompanija kada imaju najviše novca, tj. kada počnu da ostvaruju profit i što više proizvode, plaćanju višu (progresivnu) stopu naknade za proizvedenu naftu i gas.
Ukupna zarada koju će država ubirati od budućeg istraživanja i proizvodnje nafte i gasa kreće se od 62 do 68 procenata prihoda kompanija u ovom sektoru, navode Dnevne novine.
List dodaje da su naftne kompanije, na osnovu Zakon o oporezivanju, dužne da u periodu proizvodnje nafte i gasa plaćaju porez od 54 procenta na neto dobit od aktivnosti koji proizilaze iz istraživanja i proizvodnje nafte i povezane imovine i devet odsto na dividende, kapitalne dobitke.
Prihodi ostvareni od ovog poreza ne idu svi u tekuću budžetsku potrošnju, nego 85 procenata tih prihoda ide u poseban fond koji će se osnovati u skladu sa posebnim zakonom, a 15 procenata ide u tekuću budžetsku potrošnju. Model posebnog naftnog fonda je uzet iz primjene u Kraljevini Norveškoj, gdje postoji sličan fond, s razlikom da se u Norveškoj samo oko četiri odsto prihoda povlači i koristi kao doprinos godišnjem budžetu dok ostatak ostaje u Fondu, pišu Dnevne novine.
List dodaje da će ovaj fond imati striktna pravila ulaganja sredstava, koja podliježu nadzoru. Kao što je slučaj sa Norveškim, kompanije se ni kod nas ne mogu finansirati iz fonda kao npr. proizvođači klaster municije i proizvođači duvana.