Pokretanje disciplinskog postupka, tužba i otkaz ugovora o radu, tri su mehanizma koja poslodavcima omogućavaju zaštitu od zloupotrebe bolovanja, piše "Dan".
Naime, dešava se da radnik uzme bolovanje na mjesec, koje se, recimo, završava u petak, a onda već od ponedjeljka uzima novo rješenje, i tako unedogled, piše "Dan".
Poslodavac je dužan da u vrijeme neprekidnog odsustva sa posla do 60 dana zaposlenom isplaćuje 70 odsto zarade, a u slučaju dužeg odsustva, troškove refundira država.
Ipak, radnici često uzimaju bolovanje na mjesec, pa prave kraću pauzu, pa onda opet idu „na rehabilitaciju”, i tako godinama opterećuju firme i ugrožavaju poslovanje.
Generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović ocijenila je da glavnu odgovornost za pojavu neopravdanog odsustva sa posla, zbog navodne bolesti, treba da snose ljekari koji potpisuju doznake.
Krajem jula poslodavci, sindikat i Vlada potpisali Protokola o saradnji u suzbijanju zloupotrebe bolovanja, kojim je predviđeno formiranje Komisije koja će pokušati da suzbije tu pojavu.
“Izmjenama Zakona o radu, zloupotreba bolovanja definisana je kao jedan od razloga za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca. Međutim, u praksi je primjena odredbe sporna, jer je veoma teško obezbijediti relevantne dokaze. Koliko je u pojedinim situacijama teško dokazati, dovoljno govore i primjeri iz sudske prakse, kao što je slučaj da je poništena odluka o otkazu od strane poslodavca u slučaju kada je zaposleni za vrijeme privremene spriječenosti za rad bio u inostranstvu, u poznatom ski-centru. I pored nesporno utvrđenih činjenica, Sud je poništio otkaz iz razloga što u medicinskoj dokumentaciji, na osnovu koje je otvoreno bolovanje, nije precizirano da zaposleni, odnosno pacijent, mora mirovati i da ne smije napuštati mjesto boravka. Dakle, u čitavom tom postupku je od neprocjenjive važnosti postupanje zdravstvenih ustanova, izabranih ljekara i ljekarskih komisija, kao i standardizacija procedura otvaranja bolovanja, shodno medicinskoj dokumentaciji, a naročito odgovornost učesnika u navedenim postupcima”, rekla je Radulović za “Dan”.
Zakonom o zdravstvenom osiguranju propisano je da naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad do 60 dana pada na teret poslodavca, a ukoliko su bolovanja duža od 60 dana, poslodavac ima pravo na refundaciju te naknade.
“Primjeri iz prakse pokazuju da se najčešće dešava da zaposleni „otvori“ bolovanje u trajanju od 30 dana, zaključi ga npr. u petak, a da već od ponedjeljka ide na novo bolovanje. Tako da ima zaposlenih koji, koristeći takav metod, odsustvuju sa posla više mjeseci ili čak godina.
UPCG poznat je slučaj da je zaposleni osam mjeseci uredno dostavljao dokumentaciju da je na bolovanju, a da je u tom periodu bio na izdržavanju zatvorske kazne.
"Ovo posebno, ako se ima u vidu da, shodno odredbama Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona ako zbog izdržavanja kazne zatvora zaposleni mora biti odsutan sa rada duže od šest mjeseci, i to danom stupanja na izdržavanje kazne”, rekla je Radulović.
“Takođe, najčešći slučajevi tzv. lažnih bolovanja i izbjegavanja rada vezuju se i za korišćenje godišnjeg odmora. To je situacija kada zaposleni odmah nakon početka korišćenja odmora „otvori” bolovanje i obavijesti poslodavca, što znači da mu se, shodno odredbama Zakonu o radu, za to vrijeme trajanja bolovanja prekida korišćenje godišnjeg odmora, a nakon isteka bolovanja ima pravo da nastavi korišćenje godišnjeg odmora, bez naknadne saglasnosti poslodavca i to tako ide u nedogled”, navela je Radulović za “Dan”.
Osnovne indikacije zbog kojih se ide na bolovanje su trudnoća, povrede, koštana oboljenja i duševni poremećaji, a tokom 2013. godine u Crnoj Gori je odobreno 9.720 bolovanja, što je državni budžet koštalo pet miliona eura, oko 25 odsto više u odnosu na 2012.
Iz Fonda za zadravstveno osiguranje, koje je zaduženo za kontrole bolovanja i isplate naknada, najavili su da će tokom predstojeće sedmice saopštiti koliko je sredstava po osnovu nakanada za bolovanja potrošeno u 2014. godini, te kako se kontrolišu ljekari i koliko ih je sankcionisano zbog izdavanja neosnovanih doznaka.