Početkom iduće godine polenske stanice počeće sa radom u Podgorici, Nikšiću, Tivtu, Baru i Mojkovcu najavio je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić.
“Prema planu realizacije projektnih aktivnosti, do sada je izvršena analiza postojećeg stanja i pripremljen izvještaj koji sadrži sve neophodne podatke za definisanje novog indikatora. U okviru osnovnog indikatora razvijeno je i 26 podindikatora, koji se odnose na pojedine alergene vrste prisutne na teritoriji Crne Gore, sa definisanim stepenom alergenosti i periodom cvjetanja, što je posebno značajno sa aspekta zaštite zdravlja ljudi”, objasnio je Spahić.
Dodao je da su trenutne aktivnosti usmjerene na uspostavljanju mreže za praćenje koncentracije polena u vazduhu.
“Identifikacija mjernih mjesta za praćenje koncentracije polena izvršiće se na osnovu geografskih, meteoroloških i klimatskih uslova, kao i na osnovu fenotipskih karakteristika crnogorske bioraznolikosti i određivanjem parametara za instalaciju mjerne opreme na svakom mjernom mjestu pojedinačno”, rekao je Spahić.
Prema preliminarnoj procjeni validnih faktora, kako je dodao, za odabir mjernih mjesta, polenske stanice biće postavljene u Podgorici, Nikšiću, Tivtu, Baru i Mojkovcu.
“U skladu sa finansijskim sredstvima, plan nam je proširivanje mreže za praćenje koncentracije polena suspendovanog u vazduhu i uspostavljanje mjerenja i u drugim gradovima u Crnoj Gori”, kazao je Spahić za “Dan”.
On je pojasnio da se instrumenti koji služe za uzorkovanje polena nazivaju polenske klopke.
“One se postavljaju u skladu sa tačno definisanim kriterijumima, koji omogućavaju sakupljanje reprezentativnih uzoraka. Sakupljanje uzoraka vršiće se jednom nedjeljno, nakon čega će uslijediti laboratorijska analiza, koja podrazumijeva određivanje koncentracije polena i fenotipsku identifikaciju pojedinih alergenih vrsta”, rekao je Spahić.
Prema riječima Spahića, jedna polenska klopka, sa kompletnom pratećom opremom, u zavisnosti od proizvođača, košta i do 7.000 eura.
“Poslije instaliranja opreme, Agencija će obezbijediti i ostale preduslove za funkcionisanje mreže angažovanjem stručnog kadra i obezbjeđivanjem sredaava za održavanje i rad mreže, koja će biti dio državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha. Svi izmjereni parametri biće dostupni javnosti i na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine”, najavio je Spahić.
Inače, na nužnost monitoringa polena suspendovanog u vazduhu ukazala je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2003. godine.
“Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je da je aeropolen bitan uzročnik alergijskih reakcija tokom posljednjih 50 godina. Način da se pomogne osobama alergičnim na polen, koji je preporučen od strane SZO, jeste organizovanje i sprovođenje kontinuiranog mjerenja koncentracije polena u vazduhu. Rezultati monitoringa aeropolena omogućavaju proučavanje, prevenciju, dijagnosticiranje, kao i liječenje od tegoba koje su uzrokovane polenskim alergijama”, kazao je Spahić.
Kako je istakao, polen biljaka je za čovjeka jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu.
“Polenova zrna kod više od 20 odsto ljudske populacije izazivaju alergijske reakcije, kao što su bronhitis, konjuktivitis, dermatitis i polenska kijavica. U slučaju dugotrajnog i višegodišnjeg izlaganja visokim koncentracijama, jedan dio ljudske populacije obolijeva od hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme. Zagađenje vazduha u urbanim industrijskim sredinama doprinosi pojačanom alergijskom djelovanju aeropolena. SZO je upozorila da će različite vrste alergijskih reakcija kod ljudi biti bolest savremenog čovječanstva u 21. vijeku”, istakao je Spahić za "Dan".
Uspostavljanjem sistema mjerenja na osnovu dobijenih rezultata i njihove analize, podaci bi bili dostupni javnosti, a posebno stručnim licima iz Instituta za javno zdravlje, kojima će služiti za dalju procjenu uticaja polena suspendovanog u vazduhu na zdravlje ljudi.