Hrvatska se pri nedavnom raspisivanju tendera za istraživanje nafte i gasa kod Prevlake nije pridržavala postojeće podmorske granice, već su koristili privremenu liniju razgraničenja teritorijalnih voda, prenijele su “Vijesti”.
“Na karti istražnih blokova koje je Hrvatska ponudila na tendera, polovinom dva svoja najjužnija bloka 28 i 29 zadiru u podmorje Crne Gore. Znam da je nadležno ministarstvo odmah reagovalo i uputilo protestnu notu hrvatskim vlastima. Da li će Hrvatska korigovati granicu, ostaje da vidimo”, rekao je Kovačević.
On je naveo da morsku granicu sa Hrvatskom kod Prevlake treba utvrditi arbitražom, jer je to jedino mjesto gdje se slučaj može riješiti povoljno po Crnu Goru, a priču o eventualnom postojanju nafte i gasa u tom regionu ne treba potencirati.
Kako je kazao, Crna Gora je od 1973. godine preko, svoje tadašnje državne naftne kompanije Jugopetrol, sprovodila istraživanja nafte i gasa u svom podmorju sa američkim naftnim kompanijama “Buttes Gas Oil" i “Chevron Oil”, zatim sa arapskom “Chresent Petroleum”, nakon toga sa tada domaćim kompanijama INA, Petrolom Ljubljana i Naftagasom Novi Sad, te sa britanskim “Ramco Energy" i “Star Petroleum”, a kasnije se uključuje i grčka “Hellenic Petroleum”.
“U svim navedenim ugovorima, i u svim odobrenjima dobijenim od tadašnje Savezne vlade SFRJ, u kojoj su bili i predstavnici tadašnje SR Hrvatske, ovaj prostor se definiše kao „Podmorje Crne Gore". Čak i u ugovorima hrvatske kompanije INA-Naftaplin, za njihove južne istražne blokove, egzistira postojeća podmorska granica, kao granica između Crne Gore i Hrvatske sjeverno od azimuta (pravac definisan uglom) 231 stepen bilo je istražno područje INA-Naftaplin ili Hrvatske, a južno od te tačke bilo je pod ingerencijom Crne Gore”, tvrdi Kovačević.
On je kazao da time granica bila definisana i prihvaćena.
Kovačević je ocijenio da pregovaračku poziciju Crne Gore slabe izjave u kojima se tvrdi da se oko poluostrva Prevlake nalaze bogata nalazišta nafte i gasa.
“To su obične gluposti i izjave nedobronamjernih "stručnjaka". Ako se i nalaze, to je poslovna tajna Crne Gore, jer je za skupa istraživanja u tom dijelu, sa stranim i domaćim partnerima, trošila svoj novac i svoje znanje, i jedina posjeduje podatke istraživanja”, rekao je Kovačević.
Nedavno se pominjalo da bi Hrvatska i Crna Gora mogle da raspišu zajednički tender za istraživaje, ali Kovačević smatra da bi to moglo da bude loše za Crnu Goru.
“Ukoliko bi se zajednički istraživalo samo u tom području, to bi bilo indirektno priznanje Crne Gore da nema suverenitet nad tim djelom podmorja. Zajedničko istraživanje moglo bi da se realizuje samo na području koje uključuje dio podmorja Crne Gore i dio podmorja Hrvatske. Na primjer, 1.500 kilometara kvadratnih podmorja južno od azimuta 231 stepen, kao crnogorski dio, i isto toliko podmorja svjeverno od navedenog azimuta, kao hrvatski dio. To bi imalo smisla, sve drugo je na našu štetu”, kazao je Kovačević.