U Crnoj Gori je, od početka primjene Zakona o prekršajima, 439 osoba neustavno poslato u zatvor, pokazao je izvještaj Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz CGO su, kako su saopštili, 2012. godine Ustavnom sudu podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o prekršajima, ocjenjući da se njima krše Ustavom zagarantovana prava građana.
Koordinatorka na programima u CGO Snežana Kaluđerović navela je da je članom 32 Ustava jasno propisano da „svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim zakonom ustanovljenim sudom“.
Crnogorska praksa je, kako je dodala, da se Ministarstvo pravde stavlja iznad ustavne norme.
Ona je kazala da Ministarstvo pravde suspenduje Ustav u ustavnom dijelu, a priznaje neustavnost Zakona o prekršajima, jer je, kako je navela prostor za neprimjereni uticaj izvršne vlasti ogroman u odnosu na one koji trenutno odlučuju po zakonu o prekršajima izričući ne samo enormno visoke novčane, već i zatvorske kazne.
“Za 173 osobe izrečena je kazna zatvora po osnovu narušavanja javnog reda i mira i 266 osoba je poslato u zatvor po osnovu nasilja u porodici, ukupno 439 osoba u periodu od momenta primjene zakona o prekršajima do kraja prošle godine po pravosnažnim prekršajnim rješenjima je poslato u zatvor“, navela je Kaluđerović.
Time što je, kako je navela, izvršna nesudska vlast, bez odluke suda poslala u zatvor 439 osoba, “ugroženo je jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na slobodu, jer te osobe nisu imale nazavisno i nepristrasno suđenje, čime je prekšen Ustav“.
”Za činjenicu da je 439 osoba neustavno poslato u zatvor još niko nije preuzeo odgovornost“, kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, da Vlada svjesno prolongira kršenje Ustava govori činjenica da je od primjene Zakona o prekršajima, od 1. septembra 2011. do 5. maja ove godine naplaćeno 6,27 miliona eura novčanih kazni i troškova prekršajnog postupka izrečenih rješenjima područnih organa za prekšaje i Vijeća za prekršaje.
“S obzirom da ovaj prelazni period, od momenta primjene zakona do danas traje skoro tri godine jasno je da imamo sistemsko kršenje prava građana i građanki, jer je obećana stvarna nadležnost sudova u prekršajnim predmetima izostala, a brojni građani i građanke su u tom peridu bili i biće oštećeni uskraćeni za pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku“, navela je Kaluđerović.
Ona smatra da bi trebalo utvrditi odgornost osoba u Vladi i Ustavnom sudu jer su, kako je kazala, u mnogim slučajevima napravljene nepopravljive posledice koje su uključile kršenje osnovnih ljudskih prava građana Crne Gore.
Asistentkinja na programima u CGO Mira Popović podsjetila je da je ta NVO 2012. godine Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o prekršajima ocjenjući da se njima krše Ustavom zagarantovana prava građana.
Ona je navela da je Skupština donijela novi Zakon o prekšajima koji je uveo nove institute i sankcije, a nije u potpunosti primijenjen i predviđen način organizacije i nadležnosti sudova za vođenje prekršajnog postupka.
“Predviđeno je samo da je do početka primjene novog zakona neophodno primjenjivati pravila starog zakona. Ovako lošim rješenjem, koje je na snazi skoro tri godine, prekršen je Ustav Crne Gore jer je hiljadama građana i građanki presudu izricao organ izvršne vlasti, tačnije sudije koje je postavljala Vlada“, kazala je Popović.
S obzirom da su, kako je dodala, izrečene kazne ne samo finansijski obimne, već uključuju hapšenje i upućivanje na psihijatrijsko liječenje, neupitno je da je inicijativa CGO jedna od najbitnijih za javni interes Crne Gore i izuzetno važno pravno pitanje.
“CGO je, jedinu povratnu informaciju oko tog pitanja, dobio od Ministarstva pravde da je Vlada donijela zaključak i Ustavnom sudu podnijela zahtjev da se, prije donošenja odluke o ustavnosti i zakonitosti zakona, zastane sa postupkom donošenja zakona, kojim će se urediti organizacija i nadležnost sudova“, objasnila je Popović.
Ona smatra da to implicira stav da, sastav Ustavnog suda iako izmijenjen, i dalje je pod izuzetnim velikim uticajem izvršne vlasti.