U Sabornom hramu u Nikšiću danas su zajedno služili liturgiju sveštenstvo Eparhije budimljansko-nikšićke i Ruske pravoslavne crkve, u okviru duhovno-kulturne manifestacije Dani Svetog Vasilija Ostroškog.
Vladika budimljansko-nikšićki Joanikije kazao je da je Sveti Vasilije Ostroški zasjao na našem području, ali se njegova slava proširila u cijelom svijetu.
„U nikšićkom Sabornom hramu, koga je podigao ruski narod i ruska crkva, posvećenom Sv. Vasiliju, nema ništa prirodnije i ljepše nego da na današnji dan dočekamo braću iz Rusije i upriličimo zajedničku molitvu“, rekao je Joanikije.
On je podsjetio da su u Nikšić po blagoslovu patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila stigli episkop Petrogradski i rektor Duhovne akademije iz tog grada Amvrosije sa svojim profesorima i studentima, što je ocijenio kao podvig jedne duhovne škole.
„Naše oči uvijek su bile uperene u slavni grad Petrograd, još od Petra velikog naovamo. I ovo sabranje kazuje da i nama Petrograd nije daleko. Znamenja naše bliskosti su i grobovi naših velikih istorijskih ličnosti, koji su našli mir u dalekoj stradalnoj Rusiji“, kazao je Joanikije.
Episkop Petrogardski Amvrosije prenio je blagoslov patrijarha Moskovskog i sve Rusije Kirila i istakao da je Dan Svetog Vasilija Ostroškog „praznik duhovnog jedinstva naših naroda“.
„Nalazeći se u ovoj blagoslovenoj zemlji osjećamo se kao kod svojih kuća. Objedinjuje nas blagoslov Sv. Vasilija Ostroškog čije smo svete mošti u Ostrogu prvo posjetili, a koji je govorio da je nemoguće prekinuti jedinstvo između ruskog i srpskog naroda“, ukazao je vladika Amvrosije.
Vladika Petrogradski kazao je da je svetitelj i danas među nama, a uspio je da sjedini u sebi i ljubav i začuđujuću strogost.
„Sv. Vasilije liječi, iscjeljuje, pomaže i ostvaruje mnoge želje ljudima koji mu dolaze sa molitvom. U isto vrijeme i strogo gleda kako se čuvaju zavjeti koje nam je predao. Ljudi koji žive u Crnoj Gori to dobro znaju i ostaju vjerni zavjetima svog velikog pastira“, kazao je Amvrosije.
On je pozvao narod Rusije, Crne Gore i Srbije da „čuvaju vjeru pravoslavnu, jer je u njoj vaše utvrđenje“ i darivao episkopa Joanikija svetom panagijom, krstom i svijećnjakom.
Povodom Dana Svetog Vasilija, kako je kazao, služena su bdenija i liturgija i sinoć i danas u hramu Svetih dvanaest apsotola u Petrogradu dok će večeras u vrijeme održavanja litije u Nikšiću biti održano veče posvećeno ovom prazniku na kome će se pjevati pjesme u slavu svetiltelju kao i one iz Crne Gore i Srbije.
Vladika Joanikije odlikovao je Amvrosija najvišim odlikovanjem Episkopije zlatnom medaljom prvog stepena Svetog Velikomučenika Georgija zbog unapređenja „kirilometodijevske prosvete i utvrđivanje bratskih veza među slovenskim pravoslavnim narodima“.
U spomen zajedničkog služenja Bogu vladici Amvrosiji poklonjena je i panagija presvete Bogorodice.
Za utvrđivanje veza među slovenskim pravoslavnim narodima kroz brojne kulturne projekte u Crnoj Gori i Srbiji Joanikije je odlikovao medaljom Svetog Georgija Prvog stepena i predsjednicu Ruskog međunarodnog fonda Aka Tatjanu Polosku iz Moskve koja je na dar nikšićkom Sabornom hramu donijela kopiju čudotvorne ikone majke Božije iz Tihvinskog manastira.
U okviru Dana Svetog Vasilija Ostroškog uručena je i nagrada Izviiskra Njegoševa akademiku, pjesniku, pripovjedaču, esejisti i prevodiocu Milovanu Danojliću za cjelokupni rad.
U obrazloženju žirija navedeno je da se Danojlić visoko književno ostvario u više književnih vrsta. Počeo je kao pjesnik i nije prestajao pisati stihove, ali je čistu poeziju ispisivao i na stranicama proze, a pjesničko iskustvo tačno i istančano izlagao je u esejima i člancima. Prevodio je Bodlera, Klodela, Aragona, Siorana, Joneska, Jejtsa, Paunda, Brodskog.
Predsjednik žirija, Jovan Delić, kazao je da je Danojlić i Evropljanin kakvog nemamo – znalac svjetskih jezika i prevodilac velike poezije na tim jezicima.
„Preko Danojlića smo zavoljeli ne samo francusku poeziju,već i Brodskog, Katula, Ezru Paunda, Šekspira. Po toj orjentaciji na svjetske vrhove Danojlić je blizak Njegošu, čijom ga nagradom ovjenčavamo“, kazao je Delić.
Nagrada Izviiskra Njegoševa uspostavljena je 2007. godine, a dodjeljuje se svake druge godine za najbolju knjigu na srpskom jeziku bez obzira gdje je nastala. Ustanovili su je Eparhija budimljansko-nikšićka i modna kuća Mona iz Beograda, a čine je povelja i plaketa.
„U nikšićkom Sabornom hramu, koga je podigao ruski narod i ruska crkva, posvećenom Sv. Vasiliju, nema ništa prirodnije i ljepše nego da na današnji dan dočekamo braću iz Rusije i upriličimo zajedničku molitvu“, rekao je Joanikije.
On je podsjetio da su u Nikšić po blagoslovu patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila stigli episkop Petrogradski i rektor Duhovne akademije iz tog grada Amvrosije sa svojim profesorima i studentima, što je ocijenio kao podvig jedne duhovne škole.
„Naše oči uvijek su bile uperene u slavni grad Petrograd, još od Petra velikog naovamo. I ovo sabranje kazuje da i nama Petrograd nije daleko. Znamenja naše bliskosti su i grobovi naših velikih istorijskih ličnosti, koji su našli mir u dalekoj stradalnoj Rusiji“, kazao je Joanikije.
Episkop Petrogardski Amvrosije prenio je blagoslov patrijarha Moskovskog i sve Rusije Kirila i istakao da je Dan Svetog Vasilija Ostroškog „praznik duhovnog jedinstva naših naroda“.
„Nalazeći se u ovoj blagoslovenoj zemlji osjećamo se kao kod svojih kuća. Objedinjuje nas blagoslov Sv. Vasilija Ostroškog čije smo svete mošti u Ostrogu prvo posjetili, a koji je govorio da je nemoguće prekinuti jedinstvo između ruskog i srpskog naroda“, ukazao je vladika Amvrosije.
Vladika Petrogradski kazao je da je svetitelj i danas među nama, a uspio je da sjedini u sebi i ljubav i začuđujuću strogost.
„Sv. Vasilije liječi, iscjeljuje, pomaže i ostvaruje mnoge želje ljudima koji mu dolaze sa molitvom. U isto vrijeme i strogo gleda kako se čuvaju zavjeti koje nam je predao. Ljudi koji žive u Crnoj Gori to dobro znaju i ostaju vjerni zavjetima svog velikog pastira“, kazao je Amvrosije.
On je pozvao narod Rusije, Crne Gore i Srbije da „čuvaju vjeru pravoslavnu, jer je u njoj vaše utvrđenje“ i darivao episkopa Joanikija svetom panagijom, krstom i svijećnjakom.
Povodom Dana Svetog Vasilija, kako je kazao, služena su bdenija i liturgija i sinoć i danas u hramu Svetih dvanaest apsotola u Petrogradu dok će večeras u vrijeme održavanja litije u Nikšiću biti održano veče posvećeno ovom prazniku na kome će se pjevati pjesme u slavu svetiltelju kao i one iz Crne Gore i Srbije.
Vladika Joanikije odlikovao je Amvrosija najvišim odlikovanjem Episkopije zlatnom medaljom prvog stepena Svetog Velikomučenika Georgija zbog unapređenja „kirilometodijevske prosvete i utvrđivanje bratskih veza među slovenskim pravoslavnim narodima“.
U spomen zajedničkog služenja Bogu vladici Amvrosiji poklonjena je i panagija presvete Bogorodice.
Za utvrđivanje veza među slovenskim pravoslavnim narodima kroz brojne kulturne projekte u Crnoj Gori i Srbiji Joanikije je odlikovao medaljom Svetog Georgija Prvog stepena i predsjednicu Ruskog međunarodnog fonda Aka Tatjanu Polosku iz Moskve koja je na dar nikšićkom Sabornom hramu donijela kopiju čudotvorne ikone majke Božije iz Tihvinskog manastira.
U okviru Dana Svetog Vasilija Ostroškog uručena je i nagrada Izviiskra Njegoševa akademiku, pjesniku, pripovjedaču, esejisti i prevodiocu Milovanu Danojliću za cjelokupni rad.
U obrazloženju žirija navedeno je da se Danojlić visoko književno ostvario u više književnih vrsta. Počeo je kao pjesnik i nije prestajao pisati stihove, ali je čistu poeziju ispisivao i na stranicama proze, a pjesničko iskustvo tačno i istančano izlagao je u esejima i člancima. Prevodio je Bodlera, Klodela, Aragona, Siorana, Joneska, Jejtsa, Paunda, Brodskog.
Predsjednik žirija, Jovan Delić, kazao je da je Danojlić i Evropljanin kakvog nemamo – znalac svjetskih jezika i prevodilac velike poezije na tim jezicima.
„Preko Danojlića smo zavoljeli ne samo francusku poeziju,već i Brodskog, Katula, Ezru Paunda, Šekspira. Po toj orjentaciji na svjetske vrhove Danojlić je blizak Njegošu, čijom ga nagradom ovjenčavamo“, kazao je Delić.
Nagrada Izviiskra Njegoševa uspostavljena je 2007. godine, a dodjeljuje se svake druge godine za najbolju knjigu na srpskom jeziku bez obzira gdje je nastala. Ustanovili su je Eparhija budimljansko-nikšićka i modna kuća Mona iz Beograda, a čine je povelja i plaketa.