Nekada raj za turiste i zemlja bez nasilja, Avganistan je danas samo razoreno sjećanje na ono što je ova zemlja nekada bila, prije nego što su decenije ratova potpuno onemogućile normalan život na ovim prostorima.
I prije dolaska Amerikanaca u rat s talibanima na prostoru Avganistana 2001. godine nakon napada na Kule bliznakinje u septembru iste godine, ova zemlja je već bila ruina zbog kako unutrašnjih konflikata i previranja, tako i invazije prvo Sovjeta, a potom i džihadista.
Vjekovi nasilja su konstantno unazađivali napore Avganistana da napreduje i uhvati se u korak sa ostatkom svijeta, a u jednom malom momentu u istoriji su to i uspjeli.
Tokom pedesetih, šezdetih, pa dijelom i sedamdesetih godina prošlog vijeka, Avganistanci su se svim silama trudili da dođu u liberalnije i "zapadnije" vode, a da njihov način života bude sličniji onome što se tada, između ostalog, moglo vidjeti u Americi ili Velikoj Britaniji.
Iako su Avganistanci uvijek bili zvanično neutralna nacija, na njih su tokom Hladnog rata mnogo uticali Sovjetski Savez i SAD, pa su tako od Rusa primali tehniku i oružje, a od Amerikanada finansijsku pomoć. Ovo vrijeme je bilo mirno i odlikovalo ga je građenje modernih zgrada u Kabulu, bolje se ekonomski živjelo, a burke su za žene bile stvar izbora.
Pogledajte fotografije života u Avganistanu u tim decenijama:
Zanimljivo je i to da se Avganistan nalazio na takozvanom "hipi putu", pa je bio jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija mladih hipika širom svijeta koji su tu dolazili jer je kultura bila bogata, a putovanje jeftino. Hoteli su u to vrijeme bili puni, a na ulicama je sve vrvjelo od turista sa Zapada.
Međutim, progres ove vrste je bio kratkog daha i zaustavila ga je serija krvavih političkih prevrata, invazija i građanih ratova - koji traju i dan-danas, a koji su u potpunosti poništili sve korake ka modernizaciji koji su preduzeti tokom pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka.
Ovih dana je cio svijet zgrožen vijestima iz Avganistana, gdje su talibani za nedjelju dana uz vrlo malo otpora preuzeli zemlju, a ljudi u panici u prethodna 24 sata pokušavaju da pobjegnu. U tim pokušajima je već najmanje petoro ljudi poginulo na aerodromu gdje su komercijalni letovi obustavljeni.
Talibani su ranije ove godine rekli da žele "istinski islamski sistem" za Avganistan koji bi odredio rigidna prava žena i manjina, ali upozorili su da bi svi zakoni morali biti u skladu sa kulturnim tradicijama i vjerskim pravilima.
Ipak,postoje indicije da je ženama već zabranjen rad u pojedinim oblastima, a u Kabulu su prefarbani izlozi na kojima su žene.
Brzi napredak talibana poklopio se sa uklanjanjem američkih, britanskih i drugih stranih trupa, uključujući Australijance.
Sjedinjene države su prvobitno objavile svoju namjeru da potpuno napuste Avganistan do 11. septembra i godišnjice napada na Svjetski trgovinski centar 2001.
Međutim, američki predsjednik Džo Bajden povukao je većinu američkih trupa prije toga, označivši 20-godišnji sukob "vječnim ratom" i rekavši da "želi da okonča američko ulaganje u krv i blago".
Tokom rata poginulo je više od 150.000 ljudi. SAD su izgubile više od 2.000 vojnika i potrošile milijarde dolara, a desetine hiljada avganistanskih civila i vojnika je izgubilo je živote.
Ipak, optimizam da će država uspjeti da se izbori sa talbanima, slomljen je kada je predsjednik Avganistana Ašraf Gani pobegao i napustio zemlju, a njegovu palatu zauzeli su militanti. Jedini tračak nade Avganistanci koji ne podržavaju talibane vide u Ahmadu Masadukoji je i zvanično objavio da je vođa pokreta otpora iz doline Panšir.
Inače, dolina Panšir je jedini dio Avganistana koji džihadisti još nisu zauzeli, a iz kojeg će prema svemu sudeći krenuti otpor i pokušaji slamanja Islamskog emirata Avganistana, koji je u nedjelju proglašen u Kabulu posle munjevitog sloma Avganistanske nacionalne armije.
Ovako Avganistan izgleda danas: