Svijet

"Ubijeni smo, Putin nas je dokrajčio! Izdržali smo koliko smo mogli": Gase se poslednje nezavisne novine u Rusiji

Autor Uroš Matejić

Ruski nezavisni list Novaja gazeta gasi preostale aktivnosti u zemlji posle 30 godina rada.

Izvor: Vyacheslav PROKOFYEV / AFP / Profimedia/Pavel Bednyakov/AP

Ruske nezavisne novine Novaja gazeta objavile su u petak da obustavljaju preostale aktivnosti u zemlji nakon pritiska države, koja krivično goni višeg urednika i koja im je oduzela finansijska sredstva i prostorije.

„Ubijeni smo“, navodi se u saopštenju novina osnovanih novcem od Nobelove nagrade za mir posljednjeg sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova.

Novine su obustavile štampano izdanje u Rusiji 2022. godine, ali su nastavile da objavljuju sadržaj na internetu i da rade iz svoje kancelarije u centru Moskve.

„Devetog novembra ugasićemo svjetla u domu u kom živimo 30 godina, ugasiti servere i otići. Novine više ne postoje. Ruske vlasti i ruske bezbjednosne službe prisilile su našu redakciju na prestanak rada“, stoji u saopštenju.

Trn u oku vlastima

Vlasti, koje su novine označile kao „stranog agenta“, nijesu imale komentar. Međutim, Kremlj, koji optužuje strane obavještajne službe za pokušaje izazivanja nezadovoljstva u ruskom društvu, ranije je navodio da je određena cenzura neophodna u trenutku kada je Rusija uvučena u, kako tvrdi, egzistencijalnu borbu sa Zapadom u Ukrajini.

Istaknuti ratni bloger Ribar otkrio je kako se na tu publikaciju gleda u pojedinim zvaničnim krugovima, podijelivši oštru kritiku u kojoj se Novaja gazeta optužuje za sistematsko promovisanje antiruskog narativa i naslađivanje poteškoćama sa kojima se ruska država suočava.

Novaja gazeta, osnovana 1993. godine u skladu sa Gorbačovljevom vizijom „glasnosti“, odnosno otvorenosti, spada među najuticajnije ruske novine i zagovornike demokratije, zahvaljujući istraživanjima korupcije i kritičkom izvještavanju o ruskoj politici.

Dmitrij Muratov, suosnivač lista i dugogodišnji glavni urednik, podijelio je Nobelovu nagradu za mir 2021. godine, posvetivši je šestorici kolega koji su ubijeni zbog svog rada, uključujući istraživačku novinarku Anu Politkovsku, koja je pisala o ruskim ratovima u Čečeniji.

Pritisak zbog rata u Ukrajini

Kao i drugi mediji koji nijesu pod kontrolom države, a kritikuju njenu politiku, Novaja gazeta bila je izložena sve većem pritisku nakon što je Rusija 2022. godine pokrenula rat u Ukrajini.

Uvedena su stroga pravila cenzure, koja predviđaju višegodišnje zatvorske kazne za „diskreditaciju“ ruske vojske ili širenje informacija koje vlasti ocijene kao lažne vijesti.

„Od početka ‘specijalne vojne operacije’ u Ukrajini i uvođenja krivične odgovornosti za ‘diskreditaciju ruske vojske’, ne možemo da izvještavamo o najkritičnijim i najtragičnijim događajima našeg vremena. Cenzura se odnosi na gotovo svaku sferu civilnog života. Mnogi od naših novinara, kao i novinari iz drugih medija, pobjegli su iz Rusije 2022. godine“, objavile su novine.

Dio bivših zaposlenih pokrenuo je zasebno štampano i internet izdanje sa sjedištem u Letoniji, pod nazivom Novaja gazeta Evropa, koje su moskovske vlasti proglasile „nepoželjnom organizacijom“, čime je praktično zabranjeno njegovo djelovanje u Rusiji. To izdanje nastaviće sa radom.

Veb-sajt je blokiran

Unutar Rusije, Novaja gazeta navela je da joj je internet stranica blokirana, licenca za štampanje oduzeta, a štamparske mašine zaplijenile su vlasti.

Takođe su saopštili da se jedan od njihovih urednika, Oleg Roldugin, nalazi u kućnom pritvoru i čeka suđenje zbog optužbi za zloupotrebu ličnih podataka, za šta je predviđena kazna do 10 godina zatvora.

Vlasti su pretresle i njihove kancelarije u centru Moskve, iz kojih sada moraju da se isele, dok je ovog mjeseca pretresen i dom glavnog urednika Sergeja Sokolova.

„Izdržali smo koliko god smo mogli“, poručila je Novaja gazeta u oproštajnom saopštenju.