Francuska se nalazi na ivici ozbiljne finansijske krize pod pritiskom rekordnog javnog duga od 3,5 biliona eura, masovnih nemira i političke neizvesnosti pred predsjedničke izbore.
Francuska klizi ka ozbiljnoj finansijskoj krizi dok se suočava sa talasom masovnih uličnih protesta, ogromnim javnim dugom od čak 3,5 biliona eura i političkom neizvjesnošću pred predsjedničke izbore, piše Politiko.
Bivši premijer Mišel Barnije upozorio je da je druga najveća ekonomija Evropske unije već "na ivici finansijskog kolapsa".
Nakon dva vikenda protesta stotina hiljada građana zbog niskih plata, stanja u školstvu i rasta troškova života, pritisak se direktno prelio na tržišta kapitala. Prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice skočio je na 5,14 odsto, što je najviši nivo još od 2002. godine.
Razlika u prinosu u odnosu na njemačke obveznice popela se na 169 baznih poena, što je scenario koji je bivši italijanski premijer Mario Monti uporedio sa početkom dužničke krize u Italiji 2011. godine, upozorivši da se stvari mogu munjevito pogoršati.
Vlada premijera Sebastijana Lekornija već planira budžetske rezove od 43 milijarde eura, ali je manevarski prostor minimalan.
Investitore dodatno plaši mogućnost da u drugi krug predsjedničkih izbora uđu Marin le Pen i Žan-Lik Melanšon, jer oboje zagovaraju veću javnu potrošnju i snižavanje starosne granice za penziju.
Povjerenje u sistem naglo opada, devet od deset Francuza veruje da će im djeca živjeti lošije, dok evropski partneri sve otvorenije sumnjaju u obećanje Pariza da će smanjiti deficit na tri odsto do 2029. godine.
Prema riječima stručnjaka za budžet Šarla de Kursuna, Francuska je na nivou Evropske unije praktično već izgubila finansijski kredibilitet.