Litvanija gradi zaštićenu električnu podstanicu blizu Rusije zbog straha od napada dronovima i sabotaže.
Litvanija planira zaštitu od vojnih dronova za buduću električnu podstanicu koja će biti važna za povezivanje baltičkih država sa elektroenergetskom mrežom zapadne Evrope. Podstanica će se nalaziti u području za koje izvori kažu da bi Rusija mogla da ga odabere za napad pod lažnom zastavom.
"Planirana zaštita obuhvata ogradu dovoljno čvrstu da izdrži nalet kamiona natovarenog eksplozivom, senzore za otkrivanje mogućih tunela koje bi iskopali saboteri i betonske "sarkofage" oko transformatora, projektovane da izdrže napad dronova", izjavio je za Rojters direktor litvanske kompanije Litgrid Andrijus Semeškevič.
"Ranije smo pri projektovanju mreže planirali zaštitu od prirodnih katastrofa. Sada razmišljamo o svim mogućim hibridnim i drugim prijetnjama", rekao je on.
Ključna veza za snabdijevanje strujom
Podstanica Gižaj, koja će biti izgrađena oko 30 kilometara zapadno od ruske eksklave Kalinjingrad, biće prvi novi objekat te vrste u regionu od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Biće dio mreže koja treba da obezbijedi stabilno snabdijevanje baltičkih država strujom u slučaju šireg sukoba.
Trasa prolazi kroz područje između Poljske i Litvanije, smješteno između Rusije i njene saveznice Bjelorusije. Taj prostor, poznat kao Suvalkski koridor, već dugo izaziva zabrinutost unutar NATO-a, čije su članice i Poljska i Litvanija.
Zabrinutost je ovog mjeseca porasla nakon niza sabotaža njemačke elektroenergetske mreže za koje je Berlin okrivio Moskvu. Rusija je negirala umiješanost.
Obavještajni izvori su prošlog mjeseca rekli Rojtersu da u regionu postoji bojazan od mogućeg ruskog napada dronovima pod lažnom zastavom, kojim bi se ispitalo jedinstvo NATO-a. To znači da bi napad bio izveden tako da se prikrije ko je za njega zaista odgovoran.
Podstanica Gižaj biće ključni dio veze s Poljskom nazvane „Harmony Link“. Ona treba da dovrši povezivanje elektroenergetskih mreža baltičkih država s ostatkom Evropske unije, nakon što su se prošle godine odvojile od ruske mreže.
„Za Litvaniju je ova veza od presudnog značaja. To joj je oslonac ako se sistem uruši“, rekao je za Rojters, pod uslovom anonimnosti, zvaničnik jedne elektroenergetske kompanije iz regiona. Prema njegovim riječima, odluka je povezana s rastućim tenzijama i prijetnjom od sabotaže.
Beton mora da izdrži napad dronova
Podstanica će se prostirati na 35 hektara, tako da bi jedan pogodak vojnog drona oštetio samo ograničen dio opreme, rekao je Semeškevič. Objekti će biti dovoljno udaljeni od ograde da budu zaštićeni i ako neko preko nje baci Molotovljev koktel.
„Gižaj projektujemo za novu realnost. Štitimo se od više dronova tipa 'šahed', koji mogu da se sruče noseći 100 kilograma eksploziva“, rekao je on.
Rusija koristi te jeftinije dronove velikog dometa, koje je projektovao Iran, u napadima na ukrajinske vojne objekte, gradove i energetsku infrastrukturu.
„Ne možemo da koristimo običan beton. Potreban nam je posebno napravljen beton, veće otpornosti“, rekao je Semeškevič. Objasnio je da će beton biti ojačan vlaknima kako se ne bi raspao pri udaru.
Podstanica će imati i rezervne jedinice ključne opreme kako bi mogla da nastavi rad čak i ako dio bude oštećen ili uništen. Zamjena posebno izrađene opreme mogla bi da traje godinama.
„Zato su nam potrebni armiranobetonski sarkofazi oko opreme“, rekao je Semeškevič. Oprema unutar njih moraće vještački da se hladi, što dodatno povećava cijenu.
„Bez svega ovoga mogli bismo potpuno da ostanemo bez struje“, upozorio je.
Litvanska vojska savjetuje Litgrid o fizičkoj zaštiti ključne energetske infrastrukture i otpornosti na savremene prijetnje, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Zaštita podiže cijenu za najmanje 48 miliona eura
Litvanija će kasnije ovog mjeseca zatražiti od Evropske unije da pokrije najmanje polovinu troškova podstanice Gižaj, izjavio je ministar energetike Lukas Savickas.
Prema procjeni Litgrida, dodatne mjere zaštite povećaće cijenu podstanice za najmanje 48 miliona eura u odnosu na raniji plan. Troškovi bi mogli dodatno da porastu ako se geopolitičke okolnosti pogoršaju.
„Naš dosljedan stav je da ti troškovi ne smiju da padnu samo na naša pleća“, rekao je Savickas.
S tim se saglasio i visoki poljski zvaničnik, ocijenivši da zemlje koje se graniče s Rusijom rizikuju da izgube konkurentnost ako njihove kompanije same budu plaćale dodatnu zaštitu.
„Harmony Link“ ne smije da postane „najskuplja elektroenergetska veza u Evropi“, rekao je zamjenik poljskog ministra energetike Vojćeh Vrohna, koji je pozvao EU da izdvoji više novca za bezbjednost mreže.
„Naši evropski partneri moraju da promijene način razmišljanja. Ovo pitanje se ne odnosi samo na 'Harmony Link', već na cijeli energetski sistem“, rekao je Vrohna.
Baltičke države i Poljska prošle godine tražile su od EU 382 miliona eura za zaštitu važnih djelova postojeće mreže, ali im je odobreno 112 miliona eura. Evropska komisija nije odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.