Šef češke bezbjednosne službe i poljski zvaničnici izneli su zabrinjavajuće procjene o mogućim provokacijama Kremlja, od napada pod lažnom zastavom do raketnih udara, sa ciljem da se testira Član 5 Alijanse i slomi podrška Ukrajini.
Evropski obavještajni zvaničnici upozorili su na mogućnost da Rusija u narednim mjesecima preduzme odlučniju akciju protiv NATO-a, uključujući napad dronovima ili raketama, ograničeni upad na teritoriju Alijanse ili druge oblike pritiska, objavio je "Gardijan".
Šef češke bezbjednosne službe BIS Mihal Kudelka rekao je da bi ruski planovi, pored povećane aktivnosti dronova, mogli da obuhvate ograničeni upad na teritoriju NATO-a koja se graniči sa Rusijom, provokacije pod lažnom zastavom i masovnu kampanju uticaja.
"Moguće je. Moglo bi da uključuje ograničen upad, provokacije pod lažnom zastavom, masovnu kampanju uticaja", rekao je Kudelka i dodao da bi takav scenario mogao da se dogodi za "nekoliko mjeseci, a ne godina".
Njegove ocjene uslijedile su nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao da obavještajne procjene ukazuju na mogućnost ruskog napada dronovima ili raketama na teritoriju NATO-a u narednim mjesecima, u pokušaju da se pokaže da je član 5 Alijanse "više teoretski nego praktičan".
Francuski predsjednik Emanuel Makron ocenio je Tuskova upozorenja kao "razumna i dobro dokumentovana". Generalni direktor letonske državne bezbjednosne službe VDD Normunds Mežvijets rekao je da njegova služba "ne vidi naznake neposrednog napada".
On je naveo da postoje znaci da Moskva priprema odlučniju akciju u Evropi, ali da nije jasno da li je riječ o konkretnim planovima ili delu šire strategije destabilizacije i širenja straha.
"Još uvijek je otvoreno pitanje da li imaju direktne i konkretne planove ili je to samo u kontekstu njihovih ukupnih pokušaja širenja straha i neizvijesnosti u zapadnom društvu", rekao je Mežvijets.
Generalni sekretar estonskog Ministarstva spoljnih poslova Jonatan Vsevjov osudio je "paniku na društvenim mrežama" zbog mogućeg napada u Evropi i poručio da bi vlasti jasno upozorile građane ukoliko bi postojala stvarna opasnost.
Kudelka je rekao da je trenutna ruska taktika "eskalacija radi deeskalacije", ocjenjujući da Kremlj pokušava da pritiskom na slabe tačke zapadnih društava smanji njihovu podršku Ukrajini.
"Oni vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju, evropske zemlje odlučiti da ne podrže Ukrajinu", rekao je Kudelka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je navode o ruskom napadu na NATO, rekavši da "to nema nikakve veze sa stvarnošću niti sa namjerama Ruske Federacije".
Sva trojica obavještajnih zvaničnika ocenila su da bi ruska kampanja sabotaže u Evropi mogla da se intenzivira u narednim mjesecima. Mežvijets je rekao da Rusija prelazi sa nasumičnih sabotaža i paljevina usmjerenih na širenje panike na konkretne ciljeve povezane sa zapadnom podrškom Ukrajini.
Šef švedske vojnoobavještajne i bezbjednosne službe Tomas Nilson naveo je da su ciljevi ruskih sabotažnih aktivnosti smanjenje podrške Ukrajini, stvaranje podjela u NATO-u i izazivanje straha među evropskim stanovništvom.
Nedavni incident sa naoružanim dronom na aerodromu u Lajpcigu, koji su njemačke vlasti pripisale ruskoj obavještajnoj službi, opisao je kao "prekretnicu".
Nilson je rekao da nije vidio nagovještaje da Moskva ozbiljno razmatra stvarne pregovore o Ukrajini, ocjenjujući da Rusija i dalje smatra da može da ostvari svoje strateške ciljeve.
Prema njegovim riječima, Moskva bi željela da NATO vodi "beskrajne diskusije" o konsultacijama prema članu 4, ali da ne preduzme konkretne akcije.
Kudelka je dodao da kampanja sabotaže dodatno opterećuje evropske obaveštajne službe, jer svaki požar ili kvar moraju da istražuju kao mogući teroristički napad, čak i kada su izazvani drugim faktorima.