Uzlet desničarske Alternative za Njemačku i njeni istorijski izborni rezultati izazvali su paniku među stanovnicima migrantskog porijekla u Berlinu, od kojih mnogi prvi put otvoreno razmišljaju o napuštanju zemlje u kojoj žive decenijama.
Snažan rast Alternative za Njemačku (AfD), dodatno podstaknut nedavnom pobjedom stranke u Saksoniji-Anhalt, izaziva zabrinutost među dijelom stanovnika migrantskog porijekla u Berlinu.
Reporteri Fokusa razgovarali su sa nekoliko njih u Krojcbergu, a neki otvoreno kažu da prvi put ozbiljno razmišljaju o odlasku iz Njemačke ako AfD nastavi da jača i dođe na vlast.
Atmosfera je posebno napeta u Krojcbergu, jednom od najmultikulturalnijih djelova Berlina, u kom gotovo svaki drugi stanovnik ima migrantsko porijeklo.
AfD je tamo na ponovljenim berlinskim izborima 2023. osvojio tek 3,7 odsto glasova, ali je na nivou cijelog Berlina sada u anketama na oko 17 odsto. Na saveznom nivou stranka se približila podršci od 30 odsto.
"Ako dođu na vlast, možda ćemo otići"
Hasan, 50-godišnjak koji je prije dvije decenije stigao iz Ankare, kaže da mu je Njemačka uvijek predstavljala slobodu, demokratiju i toleranciju. Uspon AfD-a, međutim, vidi kao prijetnju vrijednostima zbog kojih je odlučio da tamo živi.
Još konkretniji je Omer, sin turskih doseljenika rođen pre 44 godine u Berlinu. Kritičan je prema sadašnjoj vlasti zbog visokih cijena stanovanja, energije i hrane, a ima zamjerke i na migracionu politiku. Ipak, kaže da zbog toga nikada ne bi glasao za AfD.
Ako bi stranka nastavila da jača i došla na vlast, kaže, počeo bi da razmišlja o preseljenju sa suprugom i djecom u Tursku.
"Zapravo uopšte ne želimo da odemo. Ali došlo je do toga da o tome razmišljamo", kazao je za Fokus.
Podržava deportacije kriminalaca, ali strahuje od rasizma
Drugačiji pogled ima 22-godišnji Ahmed, Kurd iz Iraka koji sedam godina živi u Njemačkoj. Još nema pravo glasa, radi povremeni posao i nada se da će završiti školovanje te izgraditi normalan život u Berlinu.
Kaže da ga rast AfD-a i rasizam koji povezuje sa strankom rastužuju. Istovremeno se slaže sa tvrdnjom da strance koji počine krivična djela i ne poštuju pravila treba protjerati iz Njemačke.
Njemačka državljanka: Prvi put osjećam strah
Posebno zabrinjavajuće o političkoj atmosferi govori Pajiz, 48-godišnja Kurdkinja iz Iraka koja već 20 godina živi u Berlinu, ima njemačko državljanstvo, vodi agenciju za nekretnine i majka je troje djece.
Kaže da se u Njemačkoj dosad uvijek osjećala sigurno, ali da se nakon pobjede AfD-a u Saksoniji-Anhalt i njegovog jačanja na saveznom nivou to promijenilo.
"Prvi put otkako sam u Njemačkoj bojim se da ovdje više nisam sigurna", rekla je, dodajući da ne vjeruje da bi je njemački pasoš nužno zaštitio ako bi AfD preuzeo vlast.
Tvrdi da se o mogućem iseljavanju sada mnogo razgovara među njenim prijateljima i poznanicima migrantskog porijekla te da i njena porodica razmatra u koju bi zemlju mogla da se preseli.
Hasan, s druge strane, još ne želi da odustane od Njemačke. Na predstojećim berlinskim izborima namjerava da glasa za Levicu kako bi, kaže, poslao političku poruku protiv AfD-a. No i on priznaje da bi, ako stranka jednog dana preuzme vlast, mogućnost odlaska iz zemlje mogla postati stvarna.