Moskva pojačava pritisak na potencijalne regrute i povećava novčane bonuse, dok veliki gubici na frontu i sve manji broj dobrovoljaca stvaraju ozbiljan problem s ljudstvom
Gotovo pet godina od početka rata u Ukrajini, Rusija se suočava sa sve većim problemom nedostatka vojnika. Dobrovoljno regrutovanje usporava, dok ruske snage i dalje trpe velike gubitke na ratištu.
Pošto ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znake da će odustati od svojih teritorijalnih zahtjeva, Kremlj mora da pronađe način da obezbijedi dovoljan broj vojnika za nastavak rata.
„Problem za Kremlj je u tome što je sve teže pronaći ljude koji su spremni da se bore, čak i za nenormalno veliki novac“, rekao je Aleksej Tabalov, aktivista za ljudska prava i direktor organizacije koja pomaže ruskim regrutima.
Putin je posljednji put pribjegao mobilizaciji u septembru 2022. godine, kada je Kremlj pozvao 300.000 rezervista kako bi stabilizovao front. Od tada Moskva izbjegava novu masovnu mobilizaciju, oslanjajući se uglavnom na dobro plaćene ugovore sa dobrovoljcima.
Na taj način Rusija je od tada regrutovala oko 1,3 miliona vojnika po ugovoru. Posebno su muškarcima iz siromašnijih regiona nuđeni veliki bonusi za potpisivanje ugovora, kao i visoke plate i značajne isplate njihovim porodicama u slučaju pogibije.
Veliki gubici i sve manje dobrovoljaca
Međutim, veliki ruski gubici znače da Moskva mora kontinuirano da pronalazi nove vojnike.
Prema zapadnim procjenama, Rusija mjesečno ima više od 30.000 poginulih i ranjenih. Moskva trenutno regrutuje oko 1.000 vojnika dnevno, prema procjenama Janisa Klugea, stručnjaka za Rusiju sa Njemačkog instituta za međunarodne i bezbjednosne poslove.
To znači da se veliki dio novih vojnika koristi za popunjavanje iscrpljenih jedinica, umjesto za povećanje ruskih ofanzivnih kapaciteta.
Zbog toga se ponovo pojavila mogućnost nove mobilizacije. Najviši ruski zvaničnici, međutim, odbacuju tvrdnje da se takav potez priprema. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev izvještaje o novoj mobilizaciji nazvao je „besmislicama“ i „lažljivom provokacijom“ Ukrajine.
Dvije osobe upoznate sa situacijom u Moskvi takođe su navele da nema naznaka da je Putin donio odluku o novoj masovnoj mobilizaciji, dok je visoki zapadni zvaničnik rekao da nema znakova da je takva odluka donesena.
Ipak, strah od novog poziva u vojsku sve je prisutniji među građanima. U Telegram grupama Rusi razmjenjuju glasine o mogućoj mobilizaciji i savjete o tome kako dobiti izuzeće ili izbjeći poziv.
„Pretvorilo se u lov na ljude“
Prema navodima aktivista i advokata, vlasti su tokom ljeta pojačale pritisak na potencijalne regrute. Muškarci su, prema tim tvrdnjama, privođeni na ulicama, odvođeni sa radnih mjesta ili pozivani u policijske stanice, nakon čega su prebacivani u centre za regrutaciju i pritiskani da potpišu ugovore.
„To se pretvorilo u lov na ljude. Pod različitim izgovorima, putem prevare, ucjena, nasilja i prijetnji, primoravaju ih da potpišu ugovore“, rekao je Tabalov.
Prema njegovim riječima, regruteri sve češće ciljaju muškarce koji se nalaze u teškoj životnoj situaciji, uključujući osobe sa dugovima, krivičnim postupcima ili drugim problemima koji mogu biti iskorišćeni za vršenje pritiska.
Potraga za ljudstvom proširena je i na druge djelove društva. Univerziteti, tehnički fakulteti i stručne škole podstiču se da regrutuju studente u novoformirane jedinice za upravljanje dronovima.
Putin je nedavno potpisao i zakon kojim se proširuje krug osuđenika koji mogu da potpišu ugovor sa vojskom, uključujući osobe osuđene za teška i naročito teška krivična djela.
Regionima postavljene kvote
Veliki dio odgovornosti za pronalaženje novih vojnika prebačen je na ruske regione. Od guvernera i lokalnih administracija očekuje se da ispune ciljeve regrutovanja koje postavlja Moskva.
Oko tog sistema razvila se i unosna industrija regrutovanja. Regionalne vlasti nude velike iznose ne samo vojnicima koji potpišu ugovore već i ljudima koji ih pronađu. U okviru programa „dovedi prijatelja“, stanovnici dobijaju novac za svaku osobu koju ubijede da se prijavi u vojsku.
Prema podacima nezavisnog ruskog medija IStories, ruski regioni isplatili su regruterima najmanje 7,7 milijardi rubalja, odnosno oko 96 miliona dolara, otkako su uvedeni takvi programi.
Jedan regruter iz centralne Rusije rekao je za „Gardijan“, pod uslovom anonimnosti, da se od njegove organizacije očekuje da svakog mjeseca pronađe između 20 i 30 muškaraca.
„Prošle godine je bilo lakše. Sada postaje sve teže“, rekao je.
Nova mobilizacija bila bi veliki rizik za Kremlj
Nova masovna mobilizacija nosila bi značajne političke rizike za Kremlj. Mobilizacija iz 2022. godine izazvala je jedan od najvećih unutrašnjih potresa u Rusiji od početka invazije, dovela do masovnog odlaska građana iz zemlje i pada Putinovog rejtinga.
Analitičari zato smatraju da će Moskva vjerovatnije pokušati da dodatno pojača regrutovanje većim bonusima, pritiskom na regionalne zvaničnike i agresivnijim metodama.
Opcije Kremlja, prema Tabalovu, kreću se od nove masovne mobilizacije do selektivnijeg pozivanja ljudi, slanja postojećih regruta na front ili diskretnog pozivanja rezervista za službu na prvoj liniji.
„Ne mislim da će uspjeti da regrutuju dovoljno ljudi u okviru sadašnjeg sistema. Tada će se suočiti sa pitanjem kakav oblik mobilizacije treba sprovesti“, zaključio je Tabalov.