Prema uredbi ruske vlade, od 1. jula 2026. godine obustavlja se kretanje ljudi, vozila, robe i tereta preko željezničkih graničnih prelaza na pojedinim dionicama državne granice.
Rusija je privremeno obustavila sav željeznički saobraćaj preko granice sa Finskom, Estonijom i Letonijom, zatvorivši ukupno sedam graničnih prelaza. Odluka ruske vlade dodatno zaoštrava tenzije na sjeverozapadnom krilu NATO-a i prekida jednu od rijetkih preostalih direktnih kopnenih saobraćajnih veza između Rusije i Evropske unije.
Prema uredbi ruske vlade, od 1. jula 2026. godine obustavlja se kretanje ljudi, vozila, robe i tereta preko željezničkih graničnih prelaza na pojedinim dionicama državne granice. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova dobilo je zadatak da o odluci zvanično obavijesti tri zemlje, prenosi državna novinska agencija TASS.
Od sedam zatvorenih prelaza, pet se nalazi na rusko-finskoj granici: Viborg (Lenjingradska oblast), Vjarcilja i Ljutja (Karelija), Sankt Peterburg-Finljandski i Svetogorsk (Lenjingradska oblast). Preostala dva su Pečori-Pskovski u Pskovskoj oblasti (prema Estoniji) i Pitalovo, takođe u Pskovskoj oblasti (prema Letoniji).
Ova mjera dolazi u vrijeme rastućih tenzija između Rusije i njenih sjevernih i baltičkih suseda, posebno nakon što su Finska i Švedska pristupile NATO-u. Sve tri baltičke države i Finska izražavaju sve veću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti i hibridnih prijetnji u pograničnom području.
Švedska je nedavno ponovo upozorila da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju Alijansi. Šef švedske vojne obavještajne službe Tomas Nilson istakao je da Moskva širi vojnu infrastrukturu duž istočne granice NATO-a i da bi mogla da aktivira svoje planove čim oslobodi resurse nakon rata u Ukrajini, piše Kijev Post.
U aprilu je Rusija zapretila odmazdom baltičkim državama, optužujući ih da dopuštaju ukrajinskim dronovima prelet preko svog vazdušnog prostora. U maju je ruski dron ušao u vazdušni prostor Rumunije tokom napada na Ukrajinu, srušivši se na stambenu zgradu u Galaciju i povredivši civile.
Kao odgovor na ruske aktivnosti, baltičke zemlje i Ukrajina ubrzano jačaju svoje granice. Letonija je počela da postavlja betonske protivtenkovske barijere poznate kao „zmajevi zubi“ duž granice sa Rusijom, kao dio zajedničke Baltičke odbrambene linije. Estonija je slijedila isti primjer.
Ukrajina je postavila slične prepreke duž granice sa Bjelorusijom u Černigovskoj oblasti, uz bodljikavu žicu i rovove. Estonija je nedavno u Talinu postavila i prvo modularno javno sklonište od armiranog betona kako bi unaprijedila zaštitu civila u slučaju sve učestalijih incidenata sa ruskim dronovima u vazdušnom prostoru NATO-a.
Za sada nije poznato koliko će zatvaranje železničkih graničnih prelaza trajati niti da li će biti prošireno i na druge vrste saobraćaja. Analitičari upozoravaju da ovakve mjere dodatno izoluju Rusiju od Evrope i doprinose daljoj militarizaciji granice između Rusije i NATO-a.