Australija se suočava s velikom najezdom miševa koja uništava usjeve i ulazi u domove, uzrokujući milionske gubitke farmerima.
Australijski farmeri ponovo vode bitku sa jednom od najtežih pošasti koje mogu pogoditi poljoprivredu. Djelove zapadne i južne Australije zahvatila je velika najezda miševa koja uništava usjeve, ulazi u domove i poljoprivrednicima nanosi milionske gubitke.
Prema pisanju britanskog Telegrafa, na pojedinim poljima bilježi se između 3.000 i 4.000 miševa po jutru zemlje, što je višestruko više od nivoa koji se zvanično smatra najezd om. Poljoprivrednici užurbano postavljaju otrovne mamce kako bi spasili usjeve žitarica, dok istovremeno moraju ponovo da siju djelove njiva koje su glodari već uništili. Australijski mediji navode da je riječ o drugoj velikoj najezdi u posljednjih pet godina.
Stručnjaci ističu da su glavni uzroci ovogodišnje eksplozije populacije miševa rekordna prošlogodišnja žetva i obilne padavine koje su obezbijedile gotovo neograničene zalihe hrane. Belinda Istou, vlasnica farme od gotovo 5.700 hektara sjeveroistočno od Džeraldtona, kaže da su vremenski uslovi stvorili savršeno okruženje za razmnožavanje glodara.
"Prošle godine imali smo rekordnu žetvu, što je miševima obezbijedilo obilje hrane", rekla je.
Ljetnje kiše dodatno su podstakle rast mladih biljaka, pa su, kako slikovito opisuje farmerka, miševi umjesto samo "odreska" dobili i "salatu".
"Miševi su doslovno živjeli u raju", kazala je.
Australijske vlasti smatraju da je riječ o najezdi kada se na jednom jutru zemlje nalazi najmanje 320 miševa. Prema procjenama farmera, na nekim poljima njihov broj trenutno premašuje tu granicu i više od deset puta.
"Nekada bi brojnost opala kada bi ostali bez hrane, ali ove godine to se nije dogodilo. Živim noćnu moru", dodala je.
Stručnjaci upozoravaju da se populacija miševa može povećavati nevjerovatnom brzinom kada postoji dovoljno hrane i vlage. Kućni miševi polnu zrelost dostižu već sa šest sedmica starosti, a ženke svakih 19 do 21 dan mogu okotiti između šest i deset mladunaca. U povoljnim uslovima veliki broj mladih preživi do odraslog doba, što dovodi do naglog rasta populacije.
Stiv Henri, stručnjak za štetočine iz australijske nacionalne naučne agencije, rekao je za BBC da farme prijavljuju "hiljade i hiljade miševa po hektaru".
"To je ogroman problem jer se radi o izuzetno važnom periodu za poljoprivrednike", upozorio je.
Osim ekonomske štete, najezda ostavlja i ozbiljne psihološke posljedice na stanovnike pogođenih područja.
"Kada se borite sa sušom, možete da uđete u kuću, zatvorite vrata i bar nakratko pobjegnete od problema. Ali kada imate miševe, oni su u kuhinji, u ormarićima, svuda oko vas", rekao je Henri.
Dodaje da mnogi stanovnici noću doslovno slušaju kako glodari trče preko kreveta dok pokušavaju da spavaju.
Posljednja velika najezda 2021. godine bila je toliko ozbiljna da je jedan zatvor u saveznoj državi Novi Južni Vels morao privremeno da premjesti stotine zatvorenika zbog štete koju su glodari nanijeli električnim instalacijama i plafonskim konstrukcijama.
Australija se istovremeno suočava i sa novim porastom populacije divljih kunića, još jedne invazivne vrste koja decenijama pravi veliku štetu u poljoprivredi i prirodi.
Naučnici od pedesetih godina prošlog vijeka koriste različite viruse kako bi smanjili broj kunića, ali su životinje vremenom razvile otpornost na neke od najvažnijih bioloških metoda kontrole. Zbog toga njihov broj ponovo raste, dok stručnjaci traže nova rješenja.
Upravo zbog dugogodišnjih problema sa invazivnim vrstama, Australija danas ima među najstrožim biosigurnosnim pravilima na svijetu.
Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 2015. godine kada su holivudski glumac Džoni Dep i njegova tadašnja supruga Amber Herd izazvali međunarodnu pažnju nakon što su svoje pse doveli u Australiju bez poštovanja karantinskih pravila. Australijske vlasti tada su zaprijetile da će životinje biti uklonjene iz zemlje ili eutanazirane ukoliko odmah ne budu vraćene.