Svijet

Ko je kome saveznik u ratu na Bliskom istoku? Detaljna analiza regionalnih i međunarodnih veza

Autor Mila Matović

U ratu na Bliskom istoku, sukob između Irana s jedne strane i Izraela i Sjedinjenih Država s druge postao je centralna tačka regionalnih napetosti, uz širi splet savezništava i geopolitičkih interesa.

Izvor: ABACAPRESS, Abaca Press / Alamy / Profimedia

Iran je odgovorio na napade Izraela i Amerike, a sada se ceo Bliski istok nalazi na ivici ponora. Rakete lete na sve strane, mete su vojne baze, ali i civilna infrastruktura, a svet sa stravom posmatra da li će ovo prerasti u treći svetski rat. Dok se savezništva prepliću, a stare granice brišu, evo detaljnog spiska - ko je na čijoj strani u ovom ratu.

Iran protiv Izraela i Amerike

Glavni okršaj koji trenutno diktira sudbinu cijelog svijeta vodi se između Amerike i Izraela sa jedne, i Irana sa druge strane. Američki i izraelski avioni brutalno uništavaju iransku protivvazdušnu odbranu i love preostale lidere režima u Teheranu. Sa druge strane, Iran uzvraća masovnim raketnim udarima na Izrael, ali i na američke baze širom Bliskog istoka.

"Osovina otpora" i tiha leđa istoka

Teheran djeluje sve izolovanije u regionu, a glavni oslonac su mu paravojne formacije koje godinama finansira:

  • Hezbolah (Liban): Glavni i najmoćniji saveznik Irana koji sa teritorije Libana lansira rakete na severni Izrael
  • Huti (Jemen): Deo "Osovine otpora" u Jemenu
  • Hamas (Gaza): Deo iranske "Osovine otpora" koji služi za udare i iscrpljivanje Izraela i zapadnih saveznika
  • PMF milicije (Irak): Snage narodne mobilizacije u Iraku takođe su pod kontrolom Teherana i služe za napade na američke baze
  • Rusija i Kina (Zatišje): Iako su istorijski bliski partneri Teherana, Moskva i Peking se za sada drže po strani. Osim "verbalne osude" napada, vojno se ne uključuju, ostavljajući Iran da faktički stoji sam na bojnom polju

Bogate zemlje Zaliva stale uz Vašington

Iako su godinama pokušavale da ostanu po strani, prebogate zemlje Zaliva su sada direktno uvučene u rat. je napravio šokantan potez i počeo da gađa civilnu infrastrukturu u ovim zemljama, što ih je nateralo da se udruže sa Amerikom:

  • Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt i Bahrein: Ove zemlje su se našle pod brutalnom raketnom vatrom Irana jer se na njihovim teritorijama nalaze američke baze. Emirati i Kuvajt su već aktivirali svoju PVO kako bi presretali iranske projektile, a Katar i UAE su najavili oštar odgovor na narušavanje njihovog suvereniteta
  • Saudijska Arabija i Jordan: Pogođene su baze i ambasada Amerike u Rijadu. Žestoko su osudili iranske napade i izrazili potpunu solidarnost sa napadnutim arapskim zemljama
  • Zapadni saveznici (Velika Britanija, Francuska i Nemačka): Evropska trojka izdala je zajedničko saopštenje u kom osuđuje Iran i nagoveštava mogućnost da se pridruži vojnoj koaliciji za uništavanje iranskih zaliha raketa i dronova

Sirija se okreće Americi

Možda i najveći šamar Teheranu došao je iz Sirije. Nakon svrgavanja Bašara al Asada, novi sirijski predsjednik Ahmed al Šara šokirao je sve odlaskom u Vašington na noge Donaldu Trampu. Sada se čini da se Sirija približava američkoj poziciji, mijenjajući geopolitičku mapu Bliskog istoka iz korjena.

  (Blic/MONDO)