Baza ozloglašene ruske grupe "Vagner" otkrivena je u selu Kladnica na jugu Bugarske, svega 50-ak kilometara od granice sa Srbijom.
Kako je otkrilo bugarsko udruženje BOEC, riječ je o malom objektu u planinskom području koji je strogo čuvan i koji navodno služi za terorističke aktivnosti.
Osim stroge kontrole objekta, u koju su uključeni i psi čuvari, do baze je jako teško doći budući da se nalazi ne nepristupačnom terenu, prenosi portal "Novinite".
Prema saopštenju udruženja koje je otkrilo misteriozni objekat, osobe koje borave u njegovoj blizini imaju na odjeći prepoznatljiva obilježja ruske paravojne organizacije "Vagner", nose kape sa njihovim simbolima, a pojedinci su i naoružani.
Zastava Rusije i "Vagnerove" uniforme
Na samom objektu, prema navodima udruženja, istaknute su zastava Rusije i amblem grupe "Vagner".
"Ljudi oko kuće nose odjeću i kape sa logom ruske paravojne, terorističke organizacije "Vagner", koja se nalazi pod kontrolom ruskih specijalnih službi", rekao je predstavnik BOEC-a Georgi Georgijev.
Udruženje je odmah o svom otkriću obavijestilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Bugarske ukazavši na:
- prisustvo naoružanih osoba
- simbole organizacije koja je pod međunarodnim sankcijama
- moguću umešanost sadašnjih ili bivših pripadnika službi bezbijednosti
BOEC - udruženje koje se bavi praćenjem rada državnih institucija, borbom protiv korupcije i razotkrivanjem prijetnji po javnu i državnu bezbijednost - smatra da boravak takvih osoba predstavlja ozbiljnu prijetnju po nacionalnu bezbijednost.
Georgijev je pritom kritikovao, kako tvrdi, izostanak institucionalne reakcije, sugerišući da nadležne vlasti ne preduzimaju odgovarajuće mjere uprkos ozbiljnosti optužbi.
Ko su "Vagnerovci"
Grupa "Vagner" je tako nazvana po omiljenom kompozitoru nacističkog firera Adolfa Hitlera - Rihardu Vagneru. Njihov vođa i, kako se vjeruje, osnivač je bio Jevgenij Prigožin, koji je poginuo u misterioznoj avionskoj nesreći 2023. godine, nakon što je započeo otvoreni sukob sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Međutim, postoje i podaci da je ovu grupu osnovao Dmitrij Utkin, koji je nekada bio komandant Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Ruske Federacije (GRU).
Prve informacije o "Vagneru" počele su da se pojavljuju 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim - ukrajinske specijalne službe su zabilježile pronašle prve dokaze o aktivnostima ove grupe u Donbasu. Nije poznato koliko sada ima boraca ove paravojne organizacije, ali su se procjene 2023. godine kretale oko 50.000.
Grupa se nalazi pod međunarodnim sankcijama i u pojedinim državama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajinu, klasifikovana je kao teroristička organizacija. S druge strane, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU), koje su takođe sankcionisale grupu "Vagner", tretiraju je kao kriminalnu organizaciju.
Iako se pravne kvalifikacije razlikuju, "Vagner" je široko prepoznat kao nasilna, sa državom povezana oružana grupa odgovorna za teška kršenja ljudskih prava, kako je ranije izvijestio "Rojters".
Kako je ranije rekao njemački politikolog Hager Ali, sa Instituta za globalne i regionalne studije GIGA u Hamburgu, ova grupa dopunjuje zvanične diplomatske kanale.
"Pored snabdijevanja vojske oružjem i opremom ili diplomatskih inicijativa, kao što su neke u formatu BRIKS plus, postoje aktivnosti koje Rusija ne može nužno da uradi sa zvaničnim državnim sredstvima. Za formalnu vojsku uvijek važe drugačija međunarodna pravila nego za privatne paravojne organizacije", objasnio je on.
"Vagner" je tokom invazije na Ukrajinu 2022, počeo da regrutuje zatvorenike koji su osuđeni za silovanja, ubistva i druge teške zločine.
Njima su ponuđeni ugovori na šest do 18 mjeseci nakon čega bi oni postali slobodni i mogli da se vrate u svoje gradove. Posle nešto duže od pola godine od početka regrutovanja zatvorenika u ruskim medijima počele su da se pojavljuju informacije o ubistvima koja su počinili bivši zatvorenici koji su se vratili iz Ukrajine.
"Vagnerovi" pipci i van Ukrajine
Osim u Ukrajini, "Vagner" je djelovao i u Africi, kao i na Bliskom istoku, učestvujući u sukobima u Maliju, Libiji, Siriji i Centralnoafričkoj Republici, ali im je zadatak i da štite režim u regionu Sahel, dok Rusija zauzvrat može da pristupi važnim resursima preko "Vagnera".
"Vagnerovi" borci angažovani su u Maliju kao podrška vojnoj hunti u borbi protiv pobunjeničkih grupa nakon povlačenja francuskih snaga, ali njihova prisutnost izazvala je napetosti unutar vojske Malija i optužbe za ozbiljna kršenja ljudskih prava.
Grupi "Vagner" se pripisuje učestvovanje u m*sakrima - poput ubijanja civila, među kojima su žene i djeca, u pomenutim zemljama, uključujući Ukrajinu, ali pljačkama, mučenjima i zastrašivanju lokalnog stanovništva.
Gotovo ni u jednoj drugoj zemlji veze između vlade i Vagnerove grupe nisu tako bliske kao u Centralnoafričkoj Republici. Kako je prije dvije godine pisao "Dojče vele", plaćenici su imali zadatak da štite predsjednicu i pomažu vladinim trupama u njihovim naporima da održe kontrolu u zemlji razorenoj građanskim ratom. Iako nema svježijih podataka, tada se govorilo da je u toj afričkoj zemlji boravilo između 1.500 i 2.000 boraca "Vagnerove" grupe.
Zauzvrat, za usluge bezbijednosti, kompanije iz široke mreže "Vagner" grupe eksploatišu, između ostalih, i rudnik zlata u Centralnoafričkoj Republici i sijeku sakupljena tropska stabla. Drugi prave pivo, prodaju voće u Bangiju ili preprodaju šećer.
Osim toga, Libija i Centralnoafrička Republika su uporišta za aktivnosti Vagnerove grupe u Sudanu. Tamo je, pre izbijanja rata, Vagner blisko sarađivao sa specijalnom jedinicom ozloglašene Snage za brzu podršku (RSF), dajući im instruktore ili u rudnicima zlata koji su pod nadzorom RSF.
(Blic/wiadomosci.onet.pl/Mondo)