"Svijet ne može da se nosi sa Trampom, on je gangsterski pirat": Zvaničnici upozorili da NATO ide ka katastrofi

Premijer Velike Britanije Kir Starmer je sinoć otvoreno suprotstavio američkom predsjedniku Donaldu Trampu njegovoj prijetnji da zauzme Grenland.

U oštroj kritici bez presjedana, uz upozorenja da NATO "ide ka katastrofi", rekao je američkom predsjedniku da je njegov predlog o uvođenju carina onima koji su spremni da brane ostrvo "pogrešan", piše Dejli Mejl.

Do sukoba je došlo nakon što su zapadni lideri upozorili Trampa da rizikuje "opasnu silaznu spiralu" u odnosima, dodajući da njihova nova arktička misija "ne predstavlja prijetnju nikome". Međutim, jedan ministar u kabinetu odbacio je zahtjeve da Velika Britanija uzvrati otkazivanjem planirane državne posete kralja Americi na proljeće.

Dok produbljivanje krize ugrožava budućnost NATO-a, evropski lideri razmatraju da po prvi put aktiviraju takozvanu trgovinsku "bazuku" kao vid odmazde - ekonomski instrument koji bi SAD pogodio carinama u iznosu od 81 milijarde funti.

"Velika bazuka" je instrument protiv prinude, usvojen 2023. godine radi suzbijanja političke ucjene.

On omogućava EU da ograniči učešće zemalja u javnim tenderima, uvede ograničenja trgovinskih dozvola i zatvori pristup jedinstvenom tržištu.

Ipak, nije bilo znakova da Bijela kuća popušta, a jedna ključna figura oštro je napala Evropu kao preslabu da se sama brani. Sinoć je jedan visoki zvaničnik britanske vlade rekao za Dejli Mejl: "Nikada nisam vidio ništa slično ovome. Naši protivnici će trljati ruke od zadovoljstva. Idemo ka katastrofi."

Trampova opsesija Grenlandom i prijetnja carinama

Predsjednik Tramp već dugo nastoji da dođe do Grenlanda, samoupravne teritorije u okviru Kraljevine Danske, kako bi ojačao bezbijednost SAD - vjerujući da je ostrvo izloženo riziku od kineske invazije. Sve češće je pominjao mogućnost vojne invazije, da bi se tokom vikenda okrenuo protiv evropskih zemalja koje su branile nezavisnost tog ogromnog ostrva.Na svojoj platformi Truth Social, predsjednik je objavio da će od 1. februara SAD uvesti carinu od 10 odsto na sav izvoz iz Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Holandije, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva - uz povećanje na 25 odsto u junu.

"Ova carina će biti dospjela i plativa sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupovini Grenlanda."

Odmah su uslijedile osude širom svijeta, uključujući i čitav politički spektar u Britaniji, gdje je Kir Starmer predloge nazvao "potpuno pogrešnim".

Juče je otišao i korak dalje, uputivši poruku direktno američkom predsjedniku, koji je vikend proveo na svom golf-terenu na Floridi.

Portparol Dauning strita saopštio je: "Premijer je razgovarao sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Potom je razgovarao i sa predsjednikom Trampom.“

"U svim razgovorima premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbijednost na Visokom sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi. Takođe je rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbijednost NATO-a."

Očekuje se da će Starmer ove nedelje pokušati da lično lobira kod Trampa na samitu u Davosu.

Osam zemalja koje su pogođene carinama - za koje stručnjaci strahuju da bi mogle gurnuti Britaniju u recesiju, uz trošak od šest milijardi funti za izvoznike - objavile su saopštenje u kojem osuđuju Trampove prijetnje i brane vojnu vežbu na Grenlandu, za koju se vjeruje da ga je razljutila.

U saopštenju se navodi: "Kao članice NATO-a, posvećeni smo jačanju bezbijednosti Arktika kao zajedničkog transatlantskog interesa. Unapred koordinisana danska vježba Arctic Endurance, sprovedena sa saveznicima, odgovor je na tu potrebu. Ona ne predstavlja prijetnju nikome. U potpunosti stojimo uz Kraljevinu Dansku i narod Grenlanda. Pretnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik opasne silazne spirale."

Mete Frederiksen je dodala: "Evropa neće biti ucijenjena. Želimo saradnju i mi nismo ti koji traže sukob."

Međutim, američki ministar finansija Skot Besent izjavio je: "Evropljani projektuju slabost, SAD projektuju snagu. Predsjednik vjeruje da unaprijeđena bezbijednost nije moguća bez toga da Grenland bude dio SAD."

Bivši šef diplomatske službe, lord Mekdonald, rekao je za BBC: "Ako bi došlo do bilo kakvog sukoba između Amerikanaca i Evropljana oko Grenlanda, to bi bio kraj NATO-a. Ne postoji povratak unazad kada se jedan saveznik vojno okrene protiv drugog."

Tori poslanik Sajmon Hor izjavio je: "Predstojeća državna posjeta Njegovog Veličanstva Kralja SAD-u sada mora biti otkazana. Civilizovani svijet više ne može da se nosi s Trampom. On je gangsterski pirat."

Ali ministarka kulture Liza Nandi odbacila je tu ideju, rekavši za Skaj Njuz: "To zvuči pomalo djetinjasto, jer radna mjesta i životi ljudi zavise od naše sposobnosti da vodimo ozbiljan razgovor sa partnerima s obje strane Atlantika."

Zašto Donald Tramp želi Grenland?

Tramp vjeruje da je ostrvo ranjivo na rusku i kinesku invaziju i da bi moglo omogućiti neprijateljima SAD da napadnu američko kopno. SAD tamo imaju jednu vojnu bazu u kojoj se nalazi oko 200 vojnika.

Da li je posjedovanje Grenlanda neophodno za bezbijednost SAD?

Ne. Sporazum iz 1941. godine sa Danskom već ovlašćuje SAD da prošire postojeće vojne objekte na ostrvu. U prethodnim decenijama SAD su tamo imale desetine baza.

Postoji li skriveni motiv?

Možda. Resursi, minerali i eventualno izgovor za povlačenje iz NATO-a.

Kakva je Trampova filozofija?

On vjeruje u svijet podijeljen na sfere uticaja, u kojem SAD dominiraju čitavim američkim kontinentom, uključujući Grenland. Smatra da ima pravo da posjeduje Grenland, jer samo SAD mogu da zaštite cjelokupnu ogromnu teritoriju. U Trampovoj viziji, Kinezi, Rusi i druge zapadne države treba da se nadmeću oko svega ostalog.

Da li je budućnost NATO-a ugrožena?

Svakako. Tramp smatra da je NATO evrocentričan i sumnja da bi njegove članice podržale SAD. Vojna invazija Grenlanda predvođena Trampom pokrenula bi reakciju drugih članica NATO-a u podršku Danskoj, otvarajući mogućnost sukoba unutar saveza.

Kakav je bio vojni odgovor NATO-a?

Danske, njemačke, švedske, norveške, francuske, holandske i finske trupe stigle su na Grenland, ali u veoma malom broju. Jedan britanski vojni oficir dio je multinacionalnih izviđačkih snaga.

Šta radi Kir Starmer?

Pokušava da uspostavi ravnotežu između umirivanja Trampa - kako bi on nastavio da učestvuje u mirovnom procesu za Ukrajinu - i saradnje sa evropskim saveznicima radi očuvanja "međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima".

Šta slijedi?

Unutrašnje protivljenje unutar Republikanske stranke moglo bi da natjera Trampa da se povuče. Evropske trupe mogle bi da budu raspoređene u većem broju na Grenlandu kako bi umjerene figure oko Trampa shvatile da Evropljani ozbiljno pristupaju unapređenju bezbijednosti ostrva.

(MONDO)