Na posljednjem samitu Evropskog savjeta dogovoren je paket od 90 milijardi eura za finansijsku pomoć Ukrajini, ali novac neće dolaziti iz zamrznute ruske imovine. Belgijski premijer Bart De Vever uspio je da blokira ovaj plan.
Evropski savjet je juče 16 sati raspravljao o načinu finansiranja Ukrajine i na kraju je dogovoren paket od 90 milijardi eura, a ovaj novac neće doći iz zamrznute ruske imovine u Evropi. Za ovo je odgovoran belgijski premijer Bart De Vever.
Iako je Belgija smatrana "srcem" Evropske unije i zemljom koja održava svoj status kroz ozbiljna neslaganja između Flamanaca i Valonaca upravo zbog članstva u ovom bloku, ovog puta je lider zemlje srušio planove evropskih institucija i pobijedio.
Politiko je razgovarao sa velikim brojem diplomata, koji su otkrili kako je De Vever uspio da sruši plan finansiranja Ukrajine profitom od zamrznute ruske imovine.
Sve je počelo tokom jedne blage oktobarske noći, piše ovaj briselski list. To je bio posljednji put kada su se lideri EU sastali i trenutak kada su se u početku nadali da će postići dogovor o preduzimanju presjedanskog koraka, korišćenja ruske imovine za finansijsku podršku Ukrajini.
EU se već navikla da lideri poput mađarskog Viktora Orbana nameću svoju volju, ali onda je, iznenada, De Vever postao posljednji koji je narušio jedinstvo.
Kada su lideri napustili taj sastanak postiđeni i praznih ruku, nakon što su obećali ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da su spremni da pošalju Kijevu milijarde eura, zakleli su se da im je potrebno još samo dva mjeseca da pridobiju Belgijanca. Umjesto toga, kako je vrijeme prolazilo, sve više lidera je stajalo na njegovoj strani. Populistički blok je počeo da se oblikuje.
Nakon gotovo svakodnevnih sastanaka ambasadora EU, desetina telefonskih poziva, diplomatskih jurcanja iz Berlina u Brisel i usred brutalnih ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine i civilne ciljeve, dva suprotstavljena tabora su se i dalje udaljavala do jutra samita u četvrtak.
"Da li je Belgija sama? Da li je Belgija izolovana? Ne mogu da predvidim šta će se desiti", rekao je De Vever belgijskim poslanicima prije nego što je krenuo na najkraće moguće putovanje do EU četvrto u prijestonici. Znao je da nije.
Prvi tabor zemalja, tada predvođen Belgijom uz podršku Italije, Bugarske i Malte, protivio se korišćenju ruske imovine iz straha od odmazde.
Umjesto toga, željeli su da EU preuzme zajednički dug. Činjenica da je ova ideja bila neprihvatljiva njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu i Orbanu, koji je naklonjen Rusiji, a da se na kraju upravo to i dogodilo, pokazuje obim De Veverove pobjede.
De Vever je u oktobru nagrađen za svoju tvrdoglavost dosad neviđenom popularnošću u Belgiji i "ulizivačkom" pažnjom najvećih igrača u EU. Nastavljajući da odbija da popusti pod pritiskom, postajao je samo popularniji.
Početkom decembra, čovjek koji je veći dio svoje političke karijere proveo omalovažavajući frankofone djelove Belgije, dobio je nekoliko minuta gromoglasnog aplauza nakon što je održao predavanje pred frankofonom publikom.
Čak 67 posto ispitanih Belgijanaca u sedmici samita izjavilo je da podržava njegovo protivljenje planu zamrzavanja imovine.
Ranije tog mjeseca, Merc i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ugostili su De Vevera na večeri u Briselu, trudeći se da ga ubijede da odustane od protivljenja planu o zamrznutoj imovini. Dva Njemca nisu ništa postigla šargarepom. Zato su neki diplomati predložili štap, piše Politiko.
Prije nedjelju dana, diplomate EU sugerisale su da bi, ako Belgija ne pristane na plan zamrzavanja imovine, mogla biti isključena iz donošenja odluka za stolom EU, kao što se dogodilo Mađarskoj zbog nazadovanja u vladavini prava.
"Za Belgiju, mislim da im ne želim da postanu druga Mađarska", rekla je letonska premijerka Evika Silinja.
Ali upozorenje nije imalo mnogo uticaja na De Vevera. Nije ga pokolebala ni prijetnja da će EU zaobići Belgiju i progurati sporazum o zamrznutoj imovini takozvanim glasanjem kvalifikovanom većinom.
Manje od 24 sata prije početka samita, belgijski ambasador je tokom razgovora iza zatvorenih vrata rekao kolegama da "idu unazad" kada je u pitanju zamrznuta imovina. Međutim, većina evropskih lidera je stigla na sastanak visokog rizika i dalje očekujući da će se dogovor ostvariti.
Dok su se okupljali u lavirintu hodnika zgrade Evropa, 27 lidera EU odlučilo je da odustanu od planova da prvo razgovaraju o finansiranju za Ukrajinu i da tu temu ostave za kraj, kako bi kupili dodatno vrijeme da ubijede De Vevera.
Prava akcija se odvijala u rijetko dostupnim prostorijama iza kulisa, gdje su se lideri EU diskretno sastajali sa kolegama.
Dok su drugi lideri raspravljali o ključnim pitanjima kao što su proširenje i sljedeći višegodišnji budžet Unije, belgijski premijer i drugi ključni igrači, uključujući italijanskog premijera Đorđa Melonija i Merca, iskrali su se iz sale. Merc se sastao sa Melonijevom u četiri oka kako bi pokušao da je pridobije.
- De Veverova cijena za podršku planu o imovini bila je: neograničene finansijske garancije drugih država članica za paket od 210 milijardi eura, u slučaju da Rusija pokrene tužbe ili na drugi način uzvrati.
Ali ideja da se Belgiji da blanko ček bila je neprihvatljiva, jer su se zemlje plašile neograničene odgovornosti za sopstvene budžete. Poslije četiri sata razgovora, postojala je realna mogućnost da uopšte neće biti dogovora.
Ideja o korišćenju ruske imovine za zajam propala je ubrzo nakon što je među liderima kružio dvostrani pravni dokument koji se bavi zabrinutošću Belgije. Za mnoge lidere, to je pokrenulo previše pitanja i otišlo predaleko. Meloni je brzo počela da ukazuje na njegove slabosti. Pridružili su joj se francuski predsjednik Emanuel Makron i tadašnji premijer Luksemburga Luk Friden.
Kako je vrijeme isticalo, lideri su željeli da napuste Brisel zbog božićnih praznika, a Ukrajina je čekala izvjesnost, razgovor se okrenuo ka Planu B Evropske komisije za finansiranje Ukrajine: zajedničko zaduživanje.
Istini za volju, ta ideja je već danima bila u opticaju. Fon der Lajen je otvorila vrata evroobveznicama tokom govora u Evropskom parlamentu u srijedu ujutru.
"Predložila sam dvije različite opcije za predstojeći Evropski savjet, jednu zasnovanu na imovini i jednu zasnovanu na zaduživanju EU", rekla je ona.
Pitanje je bilo kako bi EU mogla da natjera Mađarsku, koja se odlučila da ne prihvati evroobveznice, da povuče veto. Zvaničnici Komisije su djelovali uvjereno da su pronašli rješenje.
Zauzvrat za Orbanovu podršku, Komisija bi poštedjela mađarske poreske obveznike plaćanja odbrane Ukrajine.
Orban, češki premijer Andrej Babiš i slovački Robert Fico, trojica evroskeptičnih lidera EU, okupili su se na privatnom sastanku na marginama samita prije nego što su lideri sjeli na večeru. Na kraju su svi dobili izuzeća od zajedničkog duga.
Ono što je ujedinilo preostalih 24 lidera EU bilo je uvjerenje da neuspijeh na ovom decembarskom samitu nije opcija. Bez novca iz EU, Ukrajina bi naredne godine bankrotirala.
Zelenski, koji je stigao u Brisel u četvrtak ujutru kako bi usmjerio pažnju lidera na zadatak koji je pred njima, rekao je novinarima posle ručka da će, ako ne postignu dogovor, Ukrajina morati drastično da smanji potrošnju. To bi značilo manje oružja i dronova i više žrtava u ruskim napadima.
Na kraju krajeva, kompromisni sporazum znači, kao što je često slučaj u donošenju odluka u EU, da skoro svaki lider može predstaviti ishod kao pobjedu, ali niko više od belgijskog premijera. Loša vijest za njega je da se ovo neće dugo zaboraviti u hodnicima moći EU, piše Politiko.