Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice saveza da dopuste Kijevu da oružjem koje dobija može gađati i vojne ciljeve unutar teritorije Rusije.
Stoltenberg je to rekao u intervjuu za Ekonomist, nakon što se već duže vrijeme raspravlja o tome, a Velika Britanija prije mjesec dana Kijevu je "dala dopuštenje" da njihovo oružje može da koristi za napade na vojne ciljeve na području Krima i Rusije, pogotovo dalekosežne projektile Storm Šedou.
Stoltenberg je, zapravo, reagovao na nedavni apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da im dopusti korišćenje zapadnog oružja za gađenje vojnih ciljeva na teritoriji Rusije. Bijela kuća tada je na to reagovala negativno, ali je NYT objavio da je američki državni sekretar Entoni Blinken nakon svog zadnjeg boravka u Kijevu "predložio da SAD dopusti ukrajinskim vojnicima upotrebu američkog oružja za napade na vojne ciljeve u Rusiji".
SAD protiv
Ali Džon Kirbi, koordinator američkog Veća za nacionalnu bezbjednost, ipak je ponovio da SAD "ne podržava ideju korišćenja svog oružja za napade na ciljeve unutar Rusije".
Naime, zbog ruske ofanzive u okolini Harkova, gdje su postigli određene uspjehe, NATO razmatra tu mogućnost. Harkov se nalazi na nekih 30-ak km od ruske granice, a vojni analitičari smatraju da su Rusi ostvarili uspjehe djelimično, upravo zato što Ukrajina "nema dopuštenje" da gađa "legitimne vojne ciljeve na ruskoj teritoriji", istakao je Stoltenberg. Ali, prema njegovom mišljenju, "vrijeme je da NATO raspravi treba li da primijeni svoj stav u vezi s korišćenjem oružja koje su isporučili Ukrajini".
Putinov potparol Dmitrij Peskov rekao je da su te najave o korišćenju zapadnog oružja na teritoriji Rusije "neodgovorne" te vode ka eskalaciji sukoba, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nedavno je za rusku agenciju TASS kazao da Ukrajina već i bez tih najava "koristi zapadne projektile" za napade na rusku teritoriju.
Prema Stoltenbergu, treba imati na umu da se radi "o agresiji Rusije na Ukrajinu, tako da se Ukrajina ima pravo da se brani. A to uključuje napade na mete na ruskoj teritoriji". Doduše, rekao je da NATO "neće učestvovati u sukobu". Naime, bivši glavni sekretar NATO-a Anders Foh Rasmusen pozvao je NATO da dopusti obaranje ruskih projektila i bespilotnih letjelica koje napadaju ciljeve u Ukrajini.
Spriječavanje eskalacije
Stoltenberg smatra da to ne treba činiti jer to dovodi NATO u jednaki sukob sa Rusijom, što ne smije da se dogodi. Napomenuo je da je zadatak "spriječiti da ovaj rat eskalira u sukob između Rusije i NATO-a u Evropi". Prema Stoltenbergovim riječima, NATO ne namjerava jednako učestvovati u ratnim sukobima - bilo sa teritorije zemalja članica, bilo u Ukrajini. Stoltenberg je rekao da NATO ne namjerava da šalje svoje trupe u Ukrajinu. Ali Stoltenberg je upozorio Rusiju, da bi se NATO mogao pozvati na članak 5 koji govori o kolektivnoj odbrani - u slučaju ruskog kibernetičkog napada na neku od zemalja Saveza, rekao je u intervjuu za Ekonomist.