Situacija sa Jevgenijem Prigožinom i pomjeranjem nuklearnog oružja, jednu zemlju je uzdigla kao igrača koja su mnogi označavali kao "trećurazrednu".
Čim je nabavio nuklearno oružje i plaćeničku vojsku Vagnera, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je prestao da bude trećerazredni diktator koji ništa ne radi bez dozvole ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše britanski Telegraf.
Dok ovaj bivši upravnik državne farme svakako uživa u slavi koju je stekao navodno spasavanjem Rusije od građanskog rata, činjenica da se ozbiljnije uključio u sukob između šefa Vagnera Jevgenija Prigožina i Putina trebalo bi da zabrine Sjevernoatlantski savez (NATO ) jer bi se situacija na njenim istočnim granicama u bezbjednosnom pogledu mogla značajno i zadugo promijeniti.
Lukašenko tvrdi da je ubijedio Putina da ne uništi Prigožina, koji je krajem prošle nedelje sa svojim trupama zauzeo Rostov na Donu i krenuo ka Moskvi. Navodno, Lukašenko je kontaktirao Prigožina u trenutku kada je ovaj bio usred svojevrsnog psihičkog sloma i ponudio mu da odustane od puča i dođe u Bjelorusiju gdje će biti bezbjedan.
Prigožin je prihvatio Lukašenkovu ponudu i zajedno sa nekolicinom svojih boraca "nastanio“ se u Bjelorusiji. To je zauzvrat omogućilo Putinu da kaže da su ruske snage bezbjednosti branile majku Rusiju i zaustavile građanski rat prije nego što je on zaista počeo.I dok je Kremlj preživio ovaj napad na sebe, ostaje da se vidi kako će Lukašenkovi manevri uticati na bezbjednosnu situaciju u Poljskoj, Litvaniji i Letoniji – članicama NATO koje se graniče sa Bjelorusijom.
Za sada nije poznato koliko je Vagnerovaca pobjeglo u Bjelorusiju zajedno sa Prigožinom. On je rekao da je njegovu pobunu protiv ruskog vojnog establišmenta na čelu sa ministrom odbrane Sergejom Šojguom podržalo 25.000 plaćenika. Putin je Vagnerima koji su učestvovali u pobuni ponudio tri opcije – odlazak u Bjelorusiju, pridruživanje ruskoj vojsci i službama bezbjednosti i povratak kući. Istovremeno, Lukašenko je rekao plaćenicima da se mogu naseliti u zoni napuštene vojne baze. Ograda je tu, imate sve, postavite šatore“, rekao je predsjednik Bjelorusije. Prisustvo Vagnera u Bjelorusiji, koje je Putin iskoristio kao platformu za invaziju na Ukrajinu, zabrinulo je mnoge jer bi Prigožinovi plaćenici mogli da pokrenu novu ofanzivu na Kijev. Takav razvoj događaja je, međutim, malo vjerovatan jer se Lukašenko za sada nije direktno miješao u rat u Ukrajini, uglavnom zato što su Bjelorusi u velikoj mjeri protiv ruske invazije.
Kada bi Vagner i bjeloruska vojska udružili snage, Belorusija bi odjednom postala vojno moćnija nacija, a to je upravo scenario od kojeg se NATO najviše plaši. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da bi Vagnerove "serijske ubice" potencijalno mogle da destabilizuju zemlje koje se graniče sa Bjelorusijom ako im se dozvoli da se tamo pregrupišu i ponovo počnu da djeluju. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Alijansa spremna da se brani od pretnje koja može doći i iz Moskve i iz Minska. On je dodao da će na predstojećem samitu NATO, koji će biti održan sledeće nedelje u Viljnusu u Litvaniji, biti reči o jačanju odbrambenih kapaciteta zemalja članica koje se nalaze neposredno uz Bjelorusiju.
NATO strahuje da bi Bjelorusija, zahvaljujući nedavnom dolasku ruskog taktičkog nuklearnog oružja i Vagnerovcima, mogla da joj oteža život. Putin je poslao nuklearno oružje u Bjelorusiju da "podsjeti“ NATO uoči samita u Vilnjusu da bez obzira na probleme koje Rusija ima, nisu smanjili njen arsenal nuklearnog oružja, najveći na svijetu. Međutim, sada kada su i Vagnerovci i rusko nuklearno oružje u Bjelorusiji, NATO više ne može da tretira Bjelorusiju kao marionetu na kraju ruske veze.
Minsk sada može sam da ugrozi Istočnu Evropu i Baltik. Njuzvik izvještava da je Lukašenko rekao visokim bjeloruskim zvaničnicima da osmisle „algoritam“ koji bi omogućio Minsku da upravlja ruskim nuklearnim oružjem koje se nalazi u Bjelorusiji. Trebalo bi da se zasniva na tome da to moramo da umijemo da iskoristimo u teškim vremenima, u slučaju da nas neko napadne“, rekao je predsjednik Bjelorusije.
Ruski i bjeloruski zvaničnici rekli su da će Rusija zadržati kontrolu nad oružjem. Emma Claire Foleiiz međunarodne nevladine organizacije za eliminaciju nuklearnog oružja Global Zero saopštili su da je moguće da je Lukašenko ovo rekao da bi stekao utisak osobe koja može da utiče na rusku i regionalnu politiku. Bjeloruski predsjednik je rekao da je većina ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja koje će se nalaziti u Bjelorusiji već stigla. Moskva je ranije saopštila da će završiti izgradnju objekta u kojem će se skladištiti.
Oružje će biti isporučeno u 2631. bazu za skladištenje raketa i druge municije koju koristi Vazduhoplovstvo Belorusije u Prudoku u Vitebskoj oblasti. Navodi se da bi Lukašenko mogao da iskoristi prisustvo oružja da se donekle odupre idejama Moskve o aneksiji Bjelorusije. SAD su saopštile da prate situaciju u Bjelorusiji i da za sada neće mijenjati svoju politiku.
"Situacija u kojoj Bjelorusija lansira rusko nuklearno oružje mora se smatrati ekstremnim izuzetkom. Da bi se to dogodilo, mnogo toga bi moralo da pođe naopako i u Rusiji i drugde“, rekla je Ema Kler Foli iz nevladine organizacije Global Zero. Sve to znači da bi zemlje koje su nedavno smanjile vojnu potrošnju, poput Velike Britanije, morale da razmisle o povećanju novca koji izdvajaju za odbranu.