KREMLJ PRIJETI DRUGIM ZEMLJAMA, OVDJE JE SLEDEĆA UKRAJINA: Lavrov uperio na članicu SSSR-a: "Stvara se antiruski centar"

Dok u Ukrajini vode osvajački rat, Kremlj prijeti i drugim susjednim zemljama. Naime, na pitanje jednog od vodećih ruskih novinara Dmitrija Kiseljova, koja bi zemlja bivšeg SSSR "mogla da postane novi antiruski centar“, Putinov prvi diplomata i jedan od vodećih ljudi u Kremlju, Sergej Lavrov, kratko je rekao - Moldavija.

Prema riječima Lavrova, "Moldavija može postati sledeća Ukrajina“. Doduše, optužio je Zapad koji, prema njegovim riječima, "huška Moldaviju protiv Rusije i namjerava da ona igra ulogu u projektu protiv Rusije“. Lavrov je naveo da tendencija aktuelnih moldavskih vlasti "da zemlju uvedu u EU i NATO svjedoči o njihovoj antiruskoj politici“.

Inače, Moldavija je odmah nakon agresije Rusije na Ukrajinu zatražila prijem u EU, a u junu 2022. godine, zajedno sa Ukrajinom, dobila je status kandidata, ali nije ni tražila ni najavljivala prijem u NATO, tim prije što bi to zahtijevalo izmjene u ustavu prema kome je Moldavija vojno neutralna zemlja. Lavrov je direktno napao predsjednicu Moldavije Maju Sandu, za koju kaže da "gura Moldaviju u NATO“, da je "rumunska državljanka“ i da "sprema ujedinjenje sa Rumunijom“. (Podsjetimo se da je SSSR 1940. anektirao Moldaviju, koja je bila dio Rumunije).

U Kišinjevu su takve riječi Putinovog ministra spoljnih poslova shvatili kao otvorenu prijetnju i vjeruju da bi one mogle da postanu nova meta u Putinovim ratnim planovima za proširenje Rusije.

Portparol moldavskog Ministarstva spoljnih poslova Danijel Voda kaže da je riječ o "ozbiljnim prijetećim porukama ruske diplomatije“ i da moldavsko stanovništvo i politika imaju pravo na sopstvene strateške odluke i prioritete, a članstvo u EU je jedna od njih.

"Odlučno odbacujemo izjave ruskog ministra spoljnih poslova koje ne odgovaraju stvarnom stanju stvari i dio su provjerene prijeteće retorike ruske diplomatije. Želimo da podsjetimo rusku stranu da je Moldavija izabrala put ka EU, a to podržavaju građani Moldavije i želimo da Rusija poštuje ovakav stav građana Moldavije", ističe Danijel Voda.

Međutim, prema posljednjim istraživanjima, većina građana je za članstvo u EU, ali nije za ulazak u NATO. Podsjetimo, na teritoriji Moldavije od početka 90-ih godina 20. vijeka postoji proruska paradržavna formacija Pridnjestrovlja. U planovima tzv specijalne vojne operacije u Ukrajini, "spajanje sa Pridnjestrovljem“, gdje se nalazi kontingent ruske vojske, jasno je naznačeno.

Ministar spoljnih poslova fantomskog Pridnjestrovlja Vitalij Ignjatijev rekao je da je "krajnji cilj pripajanje Rusiji“. U Moskvi su odlučili da ugroze Moldaviju, koju smatraju svojom zonom uticaja, pa njeno okretanje Zapadu vide kao bezbjednosnu prijetnju Rusiji, iako se sa njom ne graniče.

Moldavija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, sa jakim proruskim uticajem, ali su sada na vlast došle prozapadne opcije na čelu sa predsjednicom Majom Sandu, koja želi da okrene zemlju ka Briselu. Moldavija traži od Zapada da joj pomogne u naoružanju, pogotovo što je moldavska vojska jedna od najslabije naoružanih i opremljenih u Evropi.

Prema pisanju moldavskih medija, Sandu je zatražio protivvazdušne sisteme, a SAD su odobrile paket pomoći za odbranu od 40 miliona dolara. Pored toga, u septembru 2022. Sandu se sastao sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a Moldavija je po prvi put učestvovala na samitu NATO-a.

Ministar spoljnih poslova Niku Popesku boravio je u Bukureštu u decembru 2022. na sastanku NATO-a, što je izazvalo gnijev i prijetnje Moldaviji u Moskvi. U posjetu Kišinjevu dolazi i zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mirčea Geoan, ali neće biti razgovora o članstvu, već o pomoći Moldaviji, posebno zbog uočenih sve većih vojnih kretanja u Pridnjestrovlju (tamo mobilizacija snaga), ali takođe prijetnje koje dolaze iz Moskve da postanu „legitimna meta”.

Moskovska nezavisimaja gazeta, pak, navodi da bi Moldavija, zbog svoje prozapadne politike, mogla da završi na listi neprijateljskih država. Maja Sandu kaže da Moldavija mora da radi na sopstvenoj bezbjednosti i da Moskva preko svojih moldavskih ventrilokvista podmeće "tezu“ da „najbolja odbrana nije ulaganje u odbranu“, kako ne bi provocirala Rusiju. Proruske opcije neprestano pokušavaju da izazovu političku krizu u zemlji kako bi izazvale nove izbore. Lavrov je krajem prošle godine rekao da Moldavija treba da brine za svoju budućnost ako uđe u NATO, što, prema njegovim riječima, "sigurno ne bi doprinijelo bezbjednosti Moldavije.