Vladimir Putin će se u slučaju nuklearnog napada sakriti u nuklearni bunker.
Najbolje mjesto za skrivanje od nuklearnog napada jesu planinski vijenci. Strme padine i doline planinskog područja pomažu da se apsorbuju toplota i svijetlost vatrene lopte nuklearne eksplozije, kao i početno zračenje. Osim toga, samo tlo takođe apsorbuje zračenje i eksploziju, tako da se podzemno zračenje može značajno smanjiti u poređenju sa nadzemnim nivoom.
Nekoliko zemalja ima vojna skloništa zakopana duboko ispod planina, uključujući SAD koje imaju podzemne komplekse "Čejen" i "Rejven Rok" u Koloradu i Pensilvaniji. A ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ima svoj bunker, zakopan duboko u planini Jamantau, koja je dio lanca Urala, kao i vjerovatno na još nekoliko nepoznatih lokacija.
Izgradnja vojne strukture na Uralu snimljena je satelitom 1995. godine, ali je Rusija na pitanje SAD odbila da objasni šta su tamo radili. "Ne bi bilo iznenađujuće da Rusija ima takvo skrovište, baš kao što ga imaju SAD, a planine su logično mjesto za to", rekao je Set Baum, izvršni direktor Globalnog instituta za procjenu rizika od katastrofa.
"U slučaju interkontinentalnog nuklearnog rata - dok bi planinski teren nudio ograničenu 'zaštitu od eksplozije', čak ni planinski lanac ne bi spasio ruskog predsjednika od dugoročnih posledica nuklearnog uništenja. Nema skrivanja od planetarnih i ekoloških Armagedon koji bi nuklearni sukob velikih razmjera izazvao", ističe Tom Dejvis, vanredni profesor geografije na Univerzitetu u Notingemu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Skrivanje pod planinom ne može trajati vječno, a spoljni svijet može biti neprepoznatljiv i nenastanjen, u zavisnosti od razmjera nuklearnog rata. Kompleks planine Čejene, na primjer, izgrađen je 600 metara ispod granita, sa vratima koja mogu da izdrže nuklearnu eksploziju od 30 megatona na udaljenosti od dva kilometra.
Ova vojna baza je ranije bila dom Svemirske komande Sjedinjenih Država i Vazdušne komande odbrane Sjeverne Amerike, a sada je pod jurisdikcijom američkih svemirskih snaga. Međutim, postoje neka druga mjesta koja bi bilo bolje sakriti u slučaju nuklearnog rata punog razmjera.
Profesor Dejvis ističe da su najbezbjednija mjesta na svijetu izolovana geografska područja kao što su Antarktik ili pacifička ostrva, ali čak ni tamo "nuklearna zima" nije mogla da se izbjegne. Tako je tokom Hladnog rata ogromna američka nuklearna baza tajno zakopana daleko u Arktičkom krugu, ispod Grenlanda, u okviru takozvanog projekta Icevorm.
Dejvis naglašava da Putin ima pristup ogromnoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji datiraju iz doba hladnog rata.
"Ural će vjerovatno biti jedno takvo mjesto, a posebno planine su dugo igrale stratešku geopolitičku ulogu za Rusiju, još od Drugog svjetskog rata kada je industrija premještena istočno od Urala iz zapadnih dijelova Sovjetskog Saveza tokom operacije. Barbarosa. Region Urala je takođe bio poprište katastrofe Kištim 1957. godine, danas treće najveće nuklearne nesreće u istoriji, posle Černobilja i Fukušime", rekao je on.
Katastrofa u Kištimu dogodila se 29. septembra 1957. godine u fabrici za preradu nuklearnog goriva Majak u tadašnjem SSSR-u. Eksplodirao je podzemni rezervoar tečnog nuklearnog otpada, a eksplozija je bacila u vazduh betonski poklopac težak 160 tona. U narednih 10 do 11 sati radioaktivni oblak se kretao ka sjeveroistoku, ostavljajući 300 do 350 kilometara od mjesta eksplozije. Čestice oblaka su na kraju dugoročno kontaminirale više od 20.000 kvadratnih kilometara zemlje, dom za najmanje 270.000 ljudi. Događaj je zataškala sovjetska vlada, a malo ljudi čak i u Rusiji je znalo za katastrofu sve do 1980-ih.
Narodni ustanak
Bez obzira na to da li će navodni bunker Urala pružiti Putinu zaštitu u slučaju nuklearnog armagedona, Dejvis napominje da to nije njegova primarna briga.
"Ako se Putin nečega plaši, to vjerovatno nije nuklearni rat. Uostalom, on je jedina osoba koja bi pokrenula lanac događaja koji bi doveli do nuklearnog sukoba – i iako je javno prijetio (u septembru nakon aneksije četiri regiona Ukrajine), takav događaj ostaje gotovo nevjerovatan. Ono čega se ruski predsjednik plaši mnogo više, i čega se plaši godinama, jeste narodni ustanak u Rusiji, čemu smo svjedoci u drugim bivšim sovjetskim zemljama poslednjih decenija", kaže on.
Međutim, Dejvis tvrdi da glasine o tajnom nuklearnom bunkeru služe da bi Putin postao moćniji na svjetskoj sceni, u strahu da će izazvati nuklearni sukob. "Izvještaji o Putinovom bunkeru imaju korisnu geopolitičku svrhu za njega; u njegovom je interesu da članice NATO-a misle da bi on zaista mogao da upotrebi nuklearno oružje", zaključio je on.