Iranski zvaničnici navodno, prenose svoje iskustvo izbjegavanja sankcija Vladimiru Putinu.
Godinama je Islamska Republika frustrirala američke napore da je izoluje i izgladnjuje svoju ekonomiju izgradnjom paralelnog univerzuma lažnih kompanija i stranih banaka — uključujući velike finansijske institucije sa sjedištem u Evropi i SAD — koje iranske kompanije koriste da izbjegnu međunarodne kontrole i ponašanje poslovanje u inostranstvu.
Dok se Rusija suočava sa sve većom međunarodnom izolacijom zbog rata u Ukrajini, Iran, koji Moskvi već daje oružje, ponudio je da podijeli svoje iskustvo u vještini izbjegavanja sankcija, kažu zapadne diplomate. Niz nedavnih sastanaka visokih ruskih i iranskih zvaničnika, uključujući šefa iranske centralne banke Alija Salehabadija i zamjenika ministra ekonomije Alija Fekrija, uključivao je postavljanje temelja za tu saradnju, tvrde diplomate.
Ako Moskva uspije da kopira iranski sistem, mogla bi se nadati da će ublažiti uticaj mnogih sankcija sa kojima se suočava, posebno u sektoru nafte i gasa, koji čini okosnicu njene ekonomije. Takav sistem bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dao mnogo više fleksibilnosti — i vremena — da nastavi da vodi svoj rat protiv Ukrajine tako što će održavati priliv prihoda od nafte.
"Svako ko je zainteresovan da promjeni rusko stanje duha treba da shvati da je paralizacija rusko-iranskih finansijskih sposobnosti od suštinskog značaja“, rekao je jedan od zapadnih zvaničnika.
Diplomate koje su izdale upozorenje o tehnikama izbjegavanja sankcija takođe su primjetile da su zapadne banke, poput njemačke Komercbanke i Dojče banke, kao i Sitigrupa u SAD, igrale ulogu u pomaganju Iranu da nastavi da prikuplja prihode od izvoza putem podzemnih transakcija. Rizik je da bi iste zapadne banke — svijesno ili nesvijesno — mogle da budu uvučene u isti stil trgovine od strane Rusije.
Trans-kaspijski drugovi
Tokom ljeta, Teheran i Moskva su vodili razgovore o korišćenju Irana kao pozadine za rusku naftu kada se Teheran i svjetske sile vrate nuklearnom sporazumu, prema kojem će Islamska Republika obuzdati svoj atomski program u zamenu za ublažavanje sankcija. Ali usred brutalnog obračuna iranskog režima sa demonstrantima poslednjih nedelja i rastućeg skepticizma u pogledu obnavljanja sporazuma u Vašingtonu, vjerovatnoća proboja je izbledela.
Međutim, odnosi između Rusije i Irana, koji su sarađivali u Siriji kako bi podržali režim Bašara el Asada u građanskom ratu u toj zemlji, intenzivirali su se na drugim frontovima. Iran je postao glavni dobavljač dronova "kamikaze“ koje Rusija koristi u Ukrajini, na primer. U međuvremenu, Teheran je zatražio od Kremlja pomoć u unapređenju svog nuklearnog programa, objavio je CNN prošle nedelje, pozivajući se na američke obavještajne službe.
Iran ima decenije iskustva u pronalaženju načina da izbjegne američke sankcije, ali je napravio posebne korake od 2018. nakon što se američki predsjednik Donald Tramp povukao iz nuklearnog sporazuma i ponovo uveo ograničenja. Tramp je tvrdio da je aranžman sa Iranom nedovoljan da spreči Teheran da napravi bombu.
Evropske zemlje, predvođene Njemačkom i Francuskom, usprotivile su se odluci SAD, ali su bile nemoćne da je zaustave. Međutim, čak i prije Trampovog poteza, evropske banke i kompanije nisu bile voljne da se ponovo angažuju sa Iranom jer su mnoge američke sankcije ostale na snazi, a većina firmi je procijenila da je rizik od pravnog izlaganja SAD previsok. Iranski lijek je bio da ode u podzemlje.
Keš podataka o nedavnim transakcijama koje je Politiko pregledao između iranskih klirinških kuća i stranih registrovanih lažnih kompanija koje kontroliše režim sugeriše da je obim transakcija izbjegavanja sankcija kojima se bavi mreža najmanje u desetinama milijardi dolara godišnje.
Podaci, koje su potvrdili zapadni zvaničnici, naglašavaju stepen do kojeg je Iran uspio da zaobiđe takozvanu "kampanju maksimalnog pritiska“ koju je Vašington pokrenuo 2018. "Ovo objašnjava kako je Iran pobjedio u kampanji maksimalnog pritiska“, rekao je jedan od zapadnih zvaničnika.
To bi takođe moglo da objasni zašto se Iran, uprkos značajnim ustupcima administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena, opirao ponovnom ulasku u nuklearni sporazum. Pregovori su dospjeli u ćorsokak čak i prije nedavnog naleta protesta u Iranu.
Dok su američke sankcije uzele danak na iransku ekonomsku proizvodnju, Teheranska finansijska mreža u sjenci osigurala je da ekonomija nastavi da radi, ako ne na svim cilindrima, onda tempom koji je pokreće, istovremeno osiguravajući privilegije elite. Iako su inflacija i nezaposlenost u Iranu visoke — faktori koji su doprineli nemirima — njegova ekonomija je nedavno pokazala znake života, rastući za više od 4 procenta samo u poslednjoj fiskalnoj godini, prema podacima Svjetske banke.