Zemlje Evrope se pripremaju za nove mjere zbog toplotnog talasa.
Evropu je pogodio toplotni talas koji je presušio izvore vode, pa zemlje pripremaju plan kako bi prevazišle nestašicu vode koja pogađa i ljude i biljke i životinje. Francuska vlada oformila je krizni tim koji će se baviti problemom istorijskih suša zbog kojih je više od 100 opština bez vode. Do ovih mjesta voda se doprema u cisternama, jer prema riječima ministra za ekološku tranziciju Kristofa Bešua u cijevima vode više nema.
"Nikada nismo vidjeli ništa slično, a najgore od svega je što za sada nema naznaka da će se išta promijeniti", rekao je Bešu.
Toplotni taals koji je zahvatio Francusku u junu ostavio je drveće i druge biljke bez lišća, stvarajući tako jesenje prizore. Stanovnici i turisti u Rimu rashlađuju se na brojnim fontanama u gradu, a još nekoliko popularnih turističih destinacija u Italiji, poput Firence i Palerma nalaze se na listi 16 gradova ove zemlje u kojima je na snazi crveni meteoalarm zbog temeperatura preko 40 stepeni.
Ministar građevine i vodoprivrede ove zemlje Mark Habers apelovao je na građane da se brže tuširaju i ne peru svoja kola ili zalivaju bašte.
U okrugu Lasi u Rumuniji vode ima samo po nekoliko sati dnevno. Malo posle 9 sati u selu Sato Nou u ovom okrugu, ljudi se raduju kada voda poteče iz cijevi, prethodno su te iste cijevi dva dana bile potpuno suve, sa teškom sušom je čak i voda za piće bila racionalizovana.
"Juče uopšte nije bilo vode. Danas je imamo do 9 ujutru i u 8 uveče po jedan sat. To je sve što dobijamo. Vrlo je nezgodno, ako upalite mašinu za veš u podne, nema ništa od pranja. Ne možemo da radimo u bašti, ne možemo da se kupamo. Moramo za osnovne stvari da čekamo veče. Vode brzo neće biti, pa sam napunila kanistere da imam koliko - toliko. Sada imam 100 litara, što bi trebalo da bude dovoljno za mene ali ne i za baštu", rekla je Aleksandrina Stačioale koja ima 75 godina.
Do podneva više niko u okrugu neće imati vode. Svi su prinuđeni na štednju. Nekada se ni najavljene restrikcije ne poštuju. U nekim djelovima okruga vode ima od sedam do podneva i odpet do 10 uveče. Već u 11 nema više ni kapi.
Gotovo je sigurno da će preduzimanje i uvođenje vanrednih mjera biti neophodno u mnogim evropskim zemljama. Vode u zemlji gotovo da za biljke više i nema u mnogim sušom pogođenim oblastima - u italijanskim nizijama, u južnoj, centralnoj i zapadnoj Francuskoj, u centralnoj Njemačkoj i istočnoj Mađarskoj, Portugalu i sjevernoj Španiji. U Italiji, sliv rijeke Po se suočava sa najvećom sušom u poslednjih 70 godina, za šta su prema izvještaju italijanske riječne opservatorije direktno odgovorne visoke temperature, manjak padavina tokom zime, a samim tim i manjem topljenju leda u južnim Alpima.
Oko četiri mjeseca kiše jedva da je bilo, a vodostaj rijeke Po, najduže rijeke u Italiji, je sedam metara ispod prosjeka. Razlog svemu tome, navodi se dalje na sajtu EK, je nedostatak padavina koji je značajan za sadržaj vode unutar zemlje ali i na njoj u vidu rijeka i jezera. U izvještaju se pored više evropskih zemalja, napominje da su sušom pogđene i zemlje regiona - Hrvatska, Mađarska i Slovenija.
Španija i Portugal suočene su sa najvećom sušom u poslednjih najmanje 1.200 godina, što je izazvalo brojne posledice u oblastima proizvodnje hrane i turizma. Većina kiše na Pirinejskom poluostrvu pada zimi, dok vlažni talasi niskog pritiska dolaze sa Atlantika.
Izvor rijeke Temze u Engleskoj pomerio se osam kilometara nizvodno prvi put u istoriji, prenose britanski mediji. Kristin Kolvin, direktorka u Rivers Trastu, organizaciji za očuvanje okoline, rekla je da "ono što vidimo na izvoru slavne rijeke Temze, nažalost, simbolizuje situaciju s kojom se suočavamo širom zemlje, sada i ubuduće". U mjestu Kaub, u Njemačkoj - ključnoj tranzitnoj tački za prevoz robe preko reke Rajne - nivo vode pašće na tako niske nivoe da bi saobraćaj njome možda mogao da bude onemogućen, a to bi moglo da ugrozi zemlju i ekonomski.
Protežući se na oko 1.288 kilometara od Švajcarske do Sjevernog mora, Rajna je ključna za isporuku i izvoz ulja za loženje, benzina, uglja i drugih roba. Nizak vodostaj znači da teretnjaci moraju da smanje opterećenje kako bi mogle da plove rijekom. Nivoi vode na Rajni, glavnoj rijeci koja povezuje luke u Roterdamu i Antverpenu sa industrijskim središtem Njemačke i Švajcarskom bez izlaza na more, veoma su nisku, što otežava otpremanje uglja, hemikalija i druge robe u fabrike i elektrane uz rijeku, piše Politiko.
Veoma mala količina padavina donijela je Rajni nivo vode od svega 49 centimetara u nedjelju u Kaubu, uskom "grlu" na rijeci dugoj 1.200 kilometara, koje se smtra i najvažnijom tačkom za navigatore koji procjenjuju dubinu.